Statut NZCH

NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE

10 000 ZAGREB, Trnjanska c. 35; tel./fax. 01/6197- 078

e-mail: montenegro@net.amis.hr

 STATUT NACIONALNE ZAJEDNICE CRNOGORACA HRVATSKE

 Na  temelju članka 7. stavka 1., članka 11. u vezi s člankom 19. stavkom 1. Zakona o udrugama (NN 88/01, 11/02) i člankom 27. Statuta Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske od 23. 3. 20001., Skupština Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske održana 23. 9. 2006. godine donosi:

STATUT

NACIONALNE ZAJEDNICE CRNOGORACA HRVATSKE

 

I. OSNOVNE ODREDBE

 

Članak 1.

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske (dalje: Nacionalna zajednica) je osnovana radi ostvarivanja interesa, ciljeva i potreba građana Republike Hrvatske crnogorske nacionalnosti, utvrđenih ovim Statutom, zakonima i drugim propisima.

Nacionalna zajednica je savez udruga (dalje: Članica) koje su osnovane i djeluju na teritoriji Republike Hrvatske, a kojima je cilj zaštita i unaprjeđivanje interesa građana Republike Hrvatske crnogorske nacionalnosti u očuvanju crnogorskog nacionalnog identiteta, crnogorskog jezika, crnogorske kulture, književnosti i umjetnosti, kao i njegovanju i očuvanju crnogorsko- hrvatskih odnosa.

 

Članak 2.

Naziv Nacionalne zajednice glasi:

NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE

Skraćeni naziv glasi: NZCH.

 

Članak 3.

Nacionalna zajednica djeluje na području Republike Hrvatske, putem svojih članica.

Sjedište Nacionalne zajednice je u Zagrebu.

Odluku o promjeni sjedišta donosi Skupština Nacionalne zajednice.

Adresa Nacionalne zajednice je Trnjanska c. 35.

Odluku o promjeni adrese Nacionalne zajednice donosi Predsjedništvo Nacionalne zajednice.

 

Članak 4.

Način organiziranja rada Nacionalne zajednice utvrđuje se ovim Statutom i drugim aktima.

 

Članak 5.

Nacionalna zajednica ima pečat. Pečat je okrugla oblika. U sredini pečata oslikan je državni grb Republike Crne Gore.

Tekst polukružno ispisan na unutarnjem obodu glasi:

NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE ZAGREB.

Riječ ZAGREB odvojena je od ostalog teksta točkama.

 

Članak 6.

Nacionalna zajednica će koristiti, osim simbola Republike Hrvatske, i simbole Republike Crne Gore, na način kako je to uređeno propisima Republike Hrvatske.

 

Članak 7.

Rad Nacionalne zajednice i svih njenih tijela je javan.

Javnost rada se ostvaruje informiranjem hrvatskih građana crnogorske nacionalnosti i ostalih građana Republike Hrvatske o svim aktivnostima, putem medija i putem svojih glasila.

Službeno glasilo Nacionalne zajednice je CRNOGORSKI GLASNIK.

 

Članak 8.

Nacionalna zajednica je pravna osoba.

Nacionalna zajednica je neprofitabilna pravna osoba.

Ako Nacionalna zajednica ostvari dobit, ta se dobit ima upotrijebiti u svrhu daljnjeg unaprjeđivanja svoga rada.

Nacionalna zajednica ima svoj račun.

 

Članak 9.

Rad u Nacionalnoj zajednici i njenim tijelima je dobrovoljan društveni rad, temeljen na načelima zakonitosti, etike, odgovornosti i slobode.

 

Članak 10.

Nacionalnu zajednicu zastupa i predstavlja predsjednik predsjedništva Nacionalne zajednice. U slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, Nacionalnu zajednicu zastupa i predstavlja jedan od potpredsjednika predsjedništva Nacionalne zajednice.

 

Članak 11.

Nacionalna zajednica za svoje obveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

 

II. TEMELJNI CILJEVI I ZADACI

Članak 12.

Temeljni ciljevi Nacionalne zajednice jesu:

• Koordinacija rada, članica, koji je od zajedničkog interesa;
• Očuvanje nacionalnog identiteta Crnogoraca;
• Očuvanje, njegovanje, poticanje, unaprjeđivanje, razvijanje i populariziranje kulturnog, intelektualnog, historijskog i duhovnog identiteta crnogorskog naroda i njegovih autentičnih vrijednosti na svim područjima ljudskog stvaralaštva i djelovanja;
• Upoznavanje s crnogorskom nacionalnom i kulturnom baštinom;
• Upoznavanja i očuvanje crnogorskih narodnih običaja;
• Pomoć Crnogorcima, građanima Republike Hrvatske u ostvarivanju prava zagarantiranih zakonima Republike Hrvatske i prava koja proističu iz međunarodnih akata, a odnose se na prava nacionalnih manjina i
• Suradnja s državnim tijelima, organizacijama i drugim etničkim i manjinskim udrugama u cilju promicanja i unaprjeđivanja, kulturnih i obrazovnih, međunacionalnih odnosa u Republici Hrvatskoj.

 

Članak 13.

Polazeći od temeljnih ciljeva ovog Statuta  zadaci se ostvaruju:

• Organiziranjem znanstvenih, stručnih, kulturnih, umjetničkih simpozija, tribina, predavanja, skupova i drugih manifestacija;
• Organiziranjem likovnih izložbi, kazališnih predstava, glazbenih priredbi;
• Ustrojavanjem knjižnica, izdavanjem knjiga, brošura, listova i časopisa od interesa i značaja za nacionalni identitet Crnogoraca i druge interese Crnogoraca i
• Osnivanjem dopunskih škola za djecu i mladež crnogorske nacionalnosti.

 

Članak 14.

Nacionala zajednica uspostavlja i razvija odnose sa matičnom državom Crnom Gorom, radi očuvanja i unaprjeđenja nacionalnog i kulturnog bića Crnogoraca.

Nacionalna zajednica uspostavlja i razvija odnose sa crnogorskim udruženjima u svijetu i može se učlanjivati u saveze i druge oblike udruživanja u zemlji i inozemstvu.

Odluku iz prethodnog stavka, na prijedlog predsjedništva Nacionalne zajednice donosi Skupština Nacionalne zajednice.

 

Članak 15.

Temeljni ciljevi i zadaci iz članaka 12., 13. i 14. ovog Statuta predstavljaju djelatnost Nacionalne reko članica.

i i zadaci iz članaka 12., 13. i 14. ovog Statuta predstavljaju djelatnost Nacionalnezajednice koja se ostvaruje zajednice koja se ostvaruje preko programa članica.

 

III. ČLANSTVO U NACIONALNOJ ZAJEDNICI

Članak 16.

Crnogorska udruga postaje članicom Nacionalne zajednice na temelju odluke svog nadležnog tijela i odluke Skupštine Nacionalne zajednice.

Crnogorska udruga je obvezna uz odluku o učlanjenju u Nacionalnu zajednicu dostaviti:

1. Statut,
2. Rješenje o registraciji, za registrirane udruge,
3. Podatke o osobi ovlaštenoj za zastupanje, te podatke o članovima svog izvršnog tijela i
4. Popis članova.

Članak 17.

Članica učlanjenjem u Nacionalnu zajednicu ima prava i obveze koje proizlaze iz ovog Statuta, drugih akata i odluka tijela Nacionalne zajednice.

Članice Nacionalne zajednice imaju pravo i obvezu sudjelovanja u svim aktivnostima Nacionalne zajednice, da biraju delegate u tijela Nacionalne zajednice te da daju prijedloge, mišljenja i sugestije, kao i da čuvaju i podižu ugled i značaj kako članice, tako i Nacionalne zajednice kao cjeline.

 

Članak 18.

Članstvo u Nacionalnoj zajednici prestaje:

-          Istupanjem članice,

-          Prestankom djelovanja,

-          Zabranom rada i

-          Isključenjem.

Odluku o isključenju članice iz Nacionalne zajednice, na obrazloženi prijedlog predsjedništva Nacionalne zajednice, donosi Skupština Nacionalne zajednice dvotrećinskom većinom prisutnih delegata.

 

Članak 19.

Nacionalna zajednica putem članica potiče i inicira osnivanje crnogorskih udruga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske gdje žive pripadnici crnogorske nacionalnosti.

Stručna pomoć i sredstva za osnivanje crnogorskih udruga osigurava Nacionalna zajednica.

 

IV. UPRAVLJANJE NACIONALNOM ZAJEDNICOM

Članak 20.

Nacionalnom zajednicom se upravlja preko njenih tijela.

Tijela Nacionalne zajednice su:

1. Skupština Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske,
2. Predsjedništvo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske

1. Skupština Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske

 

Članak 21.

Skupština Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske (dalje: Skupština) je najviše tijelo Nacionalne zajednice.

Skupštinu čine delegati članica.

Mandat delegatima u Skupštini traje četiri (4) godine, s pravom članice da može tijekom mandata vršiti zamjenu delegata.

 

Članak 22.

Delegate u Skupštinu bira nadležno tijelo članice.

Članica delegira u Skupštinu četiri (4) delegata crnogorske nacionalnosti.

Uz delegate iz prethodnog stavka, predsjednici članica, su po funkciji delegati u Skupštini.

 

Članak 23.

Rad Skupštine odvija se na sjednicama koje mogu biti redovne ili izvanredne.

Redovna Skupština održava se jednom godišnje, a izvanredna Skupština održava se prema potrebi.

Sjednice Skupštine saziva i predsjedava im predsjednik Skupštine.

Predsjednik Skupštine saziva Skupštinu na osobnu inicijativu, na prijedlog predsjedništva Nacionalne zajednice ili na zahtjev najmanje dvije (2) članice.

Predsjednik Skupštine obavezan je zakazati Skupštinu u roku od trideset (30) dana od dana zaprimanja prijedloga.

Na redovnoj Skupštini raspravlja se i odlučuje o svim pitanjima iz područja rada i djelovanja.

Izborna Skupština održava se svake četiri (4) godine.

 

Članak 24.

Izvanrednu Skupštinu saziva predsjednik Skupštine na prijedlog predsjedništva Nacionalne zajednice, ili na prijedlog najmanje dvije (2) članice.

Predlagač sazivanja izvanredne Skupštine dužan je pismeno obrazložiti svoj prijedlog i predložiti dnevni red.

Predsjednik Skupštine obvezan je zakazati Skupštinu u roku od trideset (30) dana  od dana zaprimanja prijedloga.

Izvanredna Skupština raspravlja i odlučuje samo o pitanjima zbog kojih je sazvana.

 

Članak 25.

Ako predsjednik Skupštine ne sazove Sk