Crnogorci u Republici Hrvatskoj, kao i pripadnici ostalih nacionalnih manjina, su organizirani po dva osnova: kroz UDRUŽENJA ili DRUŠTVA (temeljem Zakona o udrugama) i preko VIJEĆA i PREDSTAVNIKA (temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u RH). Udruženje ili Društvo mogu osnovati tri punoljetne osobe državljani RH, a članove vijeća (15 na gradskoj-ukoliko je broj pripadnika crnogorske nacionalne manjine u tom gradu iznad 300- i 25 na županijskoj razini- ukoliko je broj pripadnika crnogorske nacionalne manjine u toj županiji iznad 500) i predstavnike (po 1 na svim razinama- ukoliko je broj pripadnika crnogorske nacionalne manjine manji od prethodno naznačenih brojeva ali veći od 100) biraju pripadnici crnogorske nacionalne manjine u RH svake četiri godine na izborima koje organizira Vlada RH i ono se osnivaju na razini jedinica lokalne samouprave u cilju ostvarivanja onoga što nazivamo politička prava.
Udruženja u RH
U RH djeluje veći broj crnogorskih udruženja na lokalnoj, regionalnoj i republičkoj razini.
Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske (osnovana 21. 12. 1991. godine) članstvom i aktivnostima pokriva preko 90% ukupnog crnogorskog korpusa u RH. Sva Vijeća crnogorske nacionalne manjine (Zagreb, Rijeka, Pula, Split, Primorsko-goranska županija, Splitsko-dalmatinska županija) izabrana na izborima 2007. godine su predložena od strane NZCH i s njom zajednički realiziraju programske aktivnosti. Od tri izabrana predstavnika( Zagrebačke županije, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije) samo predstavnik iz Grada Osijeka ne sudjeluje u zajedničkim programskim aktivnostima na razini NZCH.
NZCH kao krovnu organizaciju čine: Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb, Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeke, Zajednica Crnogoraca Splita, Zajednica Crnogoraca Pule, Udruženje Crnogoraca "Obod" Karlovac i prijatelja Crne Gore, Društvo Crnogoraca i prijatelja "Onogošt" Rovinj, Društvo Crnogoraca i prijatelja Osječko-baranjske županije Osijek, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crene Gore "Bujština" Umag, Zajednica Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske županije. U realizaciji svih programskih aktivnosti učestvuje i Društvo perojskih Crnogoraca "Peroj 1657" .
Svrha
Osnovna zadaća udruženja i društava je očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta crnogorske nacionalne manjine u RH, upoznavanje javnosti s tradicijom i kulturom Crne Gore kao i doprinos ukupnim kulturnim događanjima prostora na kojem žive pripadnici crnogorskog korpusa. Ostvarivanje i očuvanje kulturne autonomije crnogorske nacionalne manjine u RH.
Programska aktivnost je usmjerena kroz slijedeće cjeline:
INFORMIRANJE - Desetu godinu za redom izlazi glasilo Nacionalne zajednice "Crnogorski glasnik" (zadnje tri godine i na webu: www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr) kao dvomjesečnik u kojem se bilježe sve značajnije aktivnosti Crnogoraca u RH, kao i informacije iz različitih područja a bitne su za crnogorski korpus u RH. Kao almanah (dvogodišnjak) izlazi i "Ljetopis crnogorski" sa prikazom najznačajnijeg i najbitnijeg u tom vremenskom razdoblju prvenstveno u kulturnoj sferi u Crnoj Gori i Hrvatskoj.
IZDAVAŠTVO - Od 2000. godine NZCH je izdala oko sedamdesetak naslova u okviru biblioteke LUČA, suizdavač Disput Zagreb (Pavle Jovanović "Zapisi o politici", Radovan Radonjić "Montenegro de te fabula naratur", Milan Popović "Protiv struje", Dragutin Lalović "Države na kušnji", Dag Strpić "Karl Marx i politička ekonomija Moderne"); biblioteke ZELENI SVESCI, suizdavač Antibarbarus Zagreb i Plima Ulcinj (među kojima su Aleksandar Bećanović "Preludij i fuge", Dragan Radulović "Splav meduze", Vladimir Vojinović "Priče iz Montanara", Andrej Nikolaidis "Sunčani dan na La Plaze de la Constitucion", Dragan Radulović "Pejzaž od pakla ili propast kuće Marinkovića"); biblioteke SVJEDOČANSTVA VREMENA- s Maticom crnogorskom (Marko Špadijer "Crnogorska raskršća", Vlado Vujović "Klos"); biblioteke PLODOVI VEZA u suradnji s Hrvatskim građanskim društvom CG (među kojima su "Odabrane pjesme i proza Frana Alfirevića", "Život i djelo Vladislava Brajkovića", Anđe Kapičić "Bukovac i Crna Gora", Miloš Milošević "Za ruke se držimo", Darip Musić i Miroslav Ulčar "Slikom kroz prošlost" ). Među ostalim naslovima: Pavle Goranović "Tin Ujević i Crna Gora", Marko Špadijer i Stanko Roganović "Diplomatska poslanstva u knjaževini i kraljevini Crnoj Gori" (s Maticom crnogorskom), Stanko Roganović "Otuđivanje kulturnih dragocjenosti Crne Gore" (s Maticom crnogorskom), Sreten Asanović "Zvijezde padaju", "Poslanice" Petar I Petrović Njegoš u izboru Branka Banjevića (s Maticom crnogorskom), "Crnogorska moderna" u izboru Branka Banjevića (s Maticom crnogorskom), "Lovćen Njegoš Meštrović"- zbornik u povodu 30 godišnjice Mauzoleja na Lovćenu (s Maticom crnogorskom), Mijat Šuković "Novovjekovna država Crna Gora- stvaranje razvoj i iskušenja"- s Vijećem crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, Vlado Vujović "Kaliježi", Oriđinali od Nagoste" i "Osvajači Anderbe"- trilogija o Nikšiću, Nikola Lopičić "Moja zemlja"- pripovijetke izbor…
KULTURNE MANIFESTACIJE - Tradicionalno u Hrvatskoj se organiziraju:
PETROVDANSKI SABOR (druga subota u 7. mjesecu)- u spomen na čuveni crnogorski Zbor, uz obilježavanje Dana ustanka i Dana državnosti u organizaciji Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeke;
LUČINDANSKI SUSRETI (predzadnja subota u 10. mjesecu) u spomen na Sv. Petra Cetinjskog u organizaciji Društva Ctnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb u Zagrebu. Na njima se okupljaju Crnogorke, Crnogorci i prijatelji iz svih krajeva Hrvatske, okolnih država, ako i javni i kulturni radnici iz Hrvatske i Crne Gore. Broj učesnika je od 600 do 800;
PEROJSKA FEŠTA- Obilježavanje godišnjice dolaska crnogorskih iseljenika u Peroj i Istru. Tradicionalno se održava treću subotu u 7. mjesecu- obilježavanje 21. 7. 1657. datuma doseljenja u Peroj. Manifestaciju organizira Društvo Perojskih Crnogoraca "Peroj 1657".
DANI CRNOGORSKE KULTURE- Koji se organiziraju u svim gradovima gdje djeluju udruženja pod imenima Dani crnogorskog filma; Dani crnogorskog teatra; Dani crnogorske umjetnosti, Dani crnogorske književnosti, na kojima su učestvovali poznati crnogorski glumci, pijanisti, gitaristi, karikaturisti, režiseri, književnici, društva…
KULTURNI AMATERIZAM - Organizacija izložbi slika, skulptura, karikatura, fotografija u prostorijama udruženja. Godišnje se organizira preko tridesetak izložbi.
Pjevačka grupa "Montenegro" iz Zagreba i "Montenegrine" iz Rijeke djeluju u okviru kulturnog amaterizma, a u okviru Društva "Đetići" iz Zagreba (članovi Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb) djeluje dramska i filmska sekcija.
Veliki dio aktivnosti je realiziran u suradnji s Maticom crnogorskom od samih početaka njenog osnivanja, kasnije je suradnja ostvarena i s ministarstvima CG (za kulturu, obrazovanje, inostrane poslove i sl) ZAMTES-om, kao i s Centrom za iseljenike.
Poseban dio aktivnosti Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske u periodu 2000-2006 je djelovanje na planu formuliranja i afirmacije crnogorskih nacionalnih i državnih interesa.
Dio tih aktivnosti:
NZCH je jedan od osnivača i Crnogorske svjetske asocijacije i organizator II Kongresa iseljenika na Cetinju 2000.
Sukladno zaključcima toga Kongresa a u cilju internacionalizacije crnogorskog pitanja upućeno je pismo o internacionalizaciji crnogorskog državnopravnog statusa(koje je aklamacijom usvojeno na velikom okupljanju Crnogoraca na Lučindan 28. 10. 2000. u Zagrebu) veleposlanicima svih europskih država u Hrvatskoj, kao i generalnom sekretaru OUN- a i svim članicama Vijeća sigurnosti OUN-a ( pismo 31. 10. 2000.).
Sa inicijativom je upoznat i predsjednik RH Stjepan Mesić s molbom "da uloži svoj međunarodni ugled u tumačenju glavnim faktorima međunarodne politike u našem regionu kako bi principijelno i djelotvorno, a ne deklarativno, pomogli Crnoj Gori da se napokon oslobodi smrtonosnog 'bratskog zagrljaja'…" (pismo 31. 10. 2000.)
Inicijativa je obnovljena 15. 2. 2001. novim pismom veleposlanicima država Europske Unije u Hrvatskoj, a uz podsjećanje na prethodno pismo priložen je programski tekst "Crna Gora i Europa".
Predstavnici NZCH (dr. sc. Dragutin Lalović i dr. sc. Radomir Pavićević) učestvovali su na međunarodnoj ekspertskoj konferenciji "Budućnost Crne Gore" održane u Bruxellesu 15. 2. 2001. u organizaciji CEPS-a .
"Otvoreno pismo predsjedniku Narodne stranke Crne Gore"- Draganu Šoću (15. 4. 2001.) u povodu grubog osporavanja potrebe i mogućnosti političkog subjektiviranja Crne Gore kao suverene države. Tadašnja crnogorska javnost ovo pismo nije objavila, čak ni Monitor.
Obraćanje europskoj demokratskoj javnosti 23. 12. 2001. pismom "Apel zapadnim demokracijama", zbog stava pojedinih europskih državnika, prvenstveno Jacquesa Chiraca, spram legitimnih crnogorskih aspiracija.
Posjet veleposlanicima europskih država u RH uoči formalnog ukidanja SR Jugoslavije
U rukovodstvu Pokretu za nezavisnu evropsku Crnu Goru bili su prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, književnik Mirko Kovač i umjetnik Dimitrije Popović.
U Kršanu 16.7. 2005 prihvaćena je aklamacijom "Lista podrške nezavisnoj i europskoj Crnoj Gori.
Tribina "Evropska budućnost Crne Gore" 2. 12. 2005. u organiziciji Koordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području RH i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske u Zagrebu na kojoj su govorili: B. Lukovac, R. Bojović, M. Spuza i don Branko Sbuttega.