Vijeće crnogorske

nacionalne manjine

Grada Zagreba

Nacionalna

zajednica Crnogoraca

Hrvatske

Društvo Crnogoraca

i prijatelja Crne Gore

"Montenegro" Zagreb

06-07-2026

U Zagrebu otvorena izložba "Konzularna predstavništva Knjaževine/Kraljevine Crne Gore 1880. – 1914."


U Novinarskom domu u Zagrebu, 6. lipnja 2026. godine u 19 sati, otvorena je izložba "Konzularna predstavništva Knjaževine/Kraljevine Crne Gore 1880. – 1914.", u organizaciji našeg Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro” Zagreb i predsjednika Alije Šukurice, a u suradnji s Veleposlanstvom Crne Gore u Hrvatskoj i njihovim veleposlanikom Dejanom Vukovićem te Državnim arhivom Crne Gore i njihovim direktorom Danilom Mrvaljevićem.

Izložba je otvorena u povodu obilježavanja Dana državnosti Crne Gore - 13. srpnja, a autori Jelena Nikolić i Vukota Vukotić imali su za cilj predstaviti vrijedne dokumente iz Državnog arhiva Crne Gore koji se odnose na djelovanje počasnih konzula i diplomatskih odnosa Crne Gore u razdoblju od kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Crnogorska počasna predstavništva su se protezala na četiri kontinenta, osim Azije i Australije, smještena u ukupno 42 grada, čime je Crna Gora širila svoj utjecaj i prestiž u svijetu jer je rad počasnih konzula bio promoviranje Crne Gore i podizanje njenog ugleda što je utjecalo na mnogo aspekata, a pogotovo na ekonomski boljitak zemlje, te se stoga kroz ovu izložbu željelo ukazati na važnost njihovog djelovanja čime zaslužuju posebno mjesto i pažnju kao bitan segment crnogorske povijesti.

 

Tekst: Mirjana Dajović

Foto: Tetra Studio



Hrvatsko-crnogorske veze u XIX. i s početka XX. stoljeća

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINACA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)