Vijeće crnogorske

nacionalne manjine

Grada Zagreba

Nacionalna

zajednica Crnogoraca

Hrvatske

Društvo Crnogoraca

i prijatelja Crne Gore

"Montenegro" Zagreb

16-04-2026

Predsjednica Zajednice Crnogoraca Split izabrana u Savjet za saradnju s dijasporom Vlade Crne Gore


Vlada Crne Gore je pri Ministarstvu dijaspore formirala Savjet za saradnju s dijasporom, s ciljem jačanja veza između matične države i crnogorskih iseljenika, unapređenja saradnje i očuvanja nacionalnog, kulturnog i jezičkog identiteta Crnogoraca koji žive širom svijeta. Na osnovu prijedloga Zajednice Crnogoraca Split, za članicu Savjeta izabrana je predsjednica Zajednice Milica Radojičić Mikulić. Budući da nisu prihvaćeni svi pristigli prijedlozi, izbor predstavnice Zajednice Crnogoraca Split predstavlja potvrdu da je njen rad prepoznat i da će crnogorska zajednica iz Splita imati svog predstavnika u ovom važnom savjetodavnom tijelu.

U okviru prvog okupljanja članova Savjeta u Crnoj Gori održana je panel-diskusija „Crna Gora – domovina koja nas okuplja“, posvećena položaju, identitetu i povezivanju Crnogoraca u dijaspori. Susret je okupio predstavnike iseljeničkih organizacija iz brojnih zemalja i bio je prilika za razmjenu iskustava, međusobno upoznavanje i razgovor o izazovima s kojima se susreću crnogorske zajednice širom svijeta.

Jedna od najvećih vrijednosti osnivanja Savjeta upravo je mogućnost povezivanja predstavnika dijaspore iz različitih država. Takva saradnja može doprinijeti razvoju zajedničkih projekata, razmjeni iskustava i ideja, kao i snažnijem povezivanju iseljeničkih organizacija sa institucijama Crne Gore. Istovremeno, otvara se prostor za zajedničko djelovanje u oblastima koje su važne kako za razvoj Crne Gore, tako i za očuvanje identiteta i položaja njenih iseljenika.

Pored članstva u Savjetu, Milica Radojičić Mikulić izabrana je i u dva njegova radna tijela – Odbor za privredno partnerstvo i Odbor za evropske integracije. Kroz rad ovih odbora učestvovaće u razmatranju inicijativa koje se odnose na jačanje saradnje dijaspore i matične države u oblastima privrede, evropskih integracija i drugih pitanja od zajedničkog interesa.

Formiranje Savjeta za saradnju s dijasporom predstavlja važan korak ka sistematičnijem povezivanju Crne Gore i njenih iseljenika. Uključivanje predstavnika iz različitih zemalja doprinosi boljem razumijevanju potreba dijaspore i stvara osnov za kvalitetniju saradnju u budućnosti.

 

Tekst i foto: Milica Radojičić - Mikulić



Hrvatsko-crnogorske veze u XIX. i s početka XX. stoljeća

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINACA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)