Književno veče Vladane Radoš u Splitu

28-01-2026

U Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, 28. siječnja 2026. godine, održano je književno veče crnogorske književnice i astrologinje Vladane Radoš, koja je predstavila svoja djela "Korijen karme" i "Jecaji duše".

Gostovanje je realizovano na inicijativu i uz angažman novinarke i književnice Darije Bujas iz Splita, dok je u organizaciji događaja značajnu podršku pružila Zajednica Crnogoraca Split, nastavljajući svoju misiju očuvanja i promocije crnogorske kulture, jezika i književnosti u Hrvatskoj.

Program je svečano obogatio nastup zbora Crnogorske zore, koji djeluje pri Zajednici Crnogoraca Split i svojim izvođenjem dao poseban pečat ovoj kulturnoj večeri.

Vladana Radoš je javnosti poznata ne samo kao književnica, već i kao istaknuta astrologinja, a upravo se spoj književnosti i astrologije prepoznaje kao jedna od osobenosti njenog stvaralaštva. U romanima "Korijen karme" i "Jecaji duše" autorica kroz slojevite priče istražuje nasljeđe, porodične odnose i karmičke obrasce koji oblikuju ljudske sudbine.

Posebnu vrijednost njenim djelima daje autentičan prikaz života crnogorske žene i crnogorskog društva u nekadašnjim vremenima. Kroz sudbine svojih junakinja autorica oslikava običaje, porodične odnose i društvene okolnosti koje su obilježile generacije, istovremeno promišljajući kako se naslijeđeni obrasci i iskustva predaka odražavaju na život savremene crnogorske žene i društva u cjelini.

Brojna publika s pažnjom je pratila razgovor s autoricom, koja je govorila o svom književnom radu, inspiraciji i povezanosti astrologije sa životnim pričama koje oblikuju njene romane. Veče je proteklo u toploj i prijateljskoj atmosferi, uz razmjenu utisaka i razgovor o književnosti, identitetu i bogatom kulturnom nasljeđu Crne Gore.

Ovo književno veče još jednom je potvrdilo značaj kulturnih događaja koje organizuje Zajednica Crnogoraca Split, doprinoseći njegovanju veza sa savremenim crnogorskim stvaralaštvom i očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta crnogorske zajednice u Hrvatskoj.

Tekst i foto: Milica Radojičić - Mikulić

Hrvatsko-crnogorske veze u XIX. i s početka XX. stoljeća

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINACA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)