Vijeće crnogorske

nacionalne manjine

Grada Zagreba

Nacionalna

zajednica Crnogoraca

Hrvatske

Društvo Crnogoraca

i prijatelja Crne Gore

"Montenegro" Zagreb

08-05-2026

„Dom je tamo gdje je pjesma“ – praznik različitosti i zajedništva u Splitu


U Hrvatskom domu u Splitu, 8. svibnja 2026. godine, održana je tradicionalna kulturna manifestacija nacionalnih manjina „Dom je tamo gdje je pjesma“, koja se svake godine organizuje povodom obilježavanja Dana Evrope. Ova manifestacija predstavlja jedan od najznačajnijih susreta nacionalnih manjina koje djeluju na području grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, pružajući im priliku da publici predstave bogatstvo svoje kulturne baštine, običaja i umjetničkog stvaralaštva.

Organizator manifestacije bila je Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Splita, uz pokroviteljstvo Grada Splita. Na ovogodišnjem programu nastupilo je desetak nacionalnih manjina koje svojim radom njeguju i čuvaju identitet svojih zajednica, istovremeno doprinoseći kulturnoj raznolikosti sredine u kojoj žive.

Zajednicu Crnogoraca Split na ovoj manifestaciji predstavljao je mješoviti zbor Crnogorske zore, koji već deset godina uspješno djeluje u okviru Zajednice. Izvođenjem crnogorskih tradicionalnih i savremenih pjesama zbor je još jednom potvrdio svoju važnu ulogu u očuvanju muzičke baštine Crne Gore i promociji crnogorske kulture među pripadnicima zajednice, ali i širom splitske kulturne scene.
Kroz pjesmu, igru i muziku publika je imala priliku upoznati dio tradicije i kulturnog nasljeđa različitih naroda, a zajednički nastup svih učesnika još jednom je potvrdio da različitosti predstavljaju bogatstvo koje povezuje ljude i doprinosi međusobnom razumijevanju i uvažavanju.

Manifestacija je ujedno prilika da se predstavi rad nacionalnih manjina koje svoje programe realizuju uz podršku Republike Hrvatske. Njihovo kontinuirano djelovanje na očuvanju jezika, kulture, običaja i identiteta svjedoči da su sredstva koja država ulaže u rad manjinskih zajednica usmjerena na njegovanje trajnih kulturnih i društvenih vrijednosti.

I ovogodišnje izdanje manifestacije proteklo je u toploj i emotivnoj atmosferi, ispunjenoj pjesmom, prijateljstvom i međusobnim poštovanjem. „Dom je tamo gdje je pjesma“ još jednom je pokazao da je Split grad otvorenosti i dijaloga, u kojem različite nacionalne zajednice zajedno grade prostor međusobnog uvažavanja, čuvajući svoje posebnosti i istovremeno doprinoseći zajedničkom kulturnom životu grada.

 

Tekst i foto: Milica Radojičić - Mikulić



Hrvatsko-crnogorske veze u XIX. i s početka XX. stoljeća

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINACA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)