Delegacija Državnog arhiva Crne Gore posjetila Crnogorski dom u Zagrebu

Riječ je o izuzetno vrijednoj publikaciji koja donosi dragocjena svjedočanstva o radu crnogorskog diplomate Mitra Bakića u Carigradu/Istanbulu u periodu od 1885. do 1903. godine. Ovo izdanje predstavlja značajan doprinos istraživanju crnogorske diplomatske i političke povijesti, i jedan je od najznačajnijih izdavačkih projekata Državnog arhiva Crne Gore u posljednjim godinama. Od nazočnih na događanju svakako treba istaći predsjednika Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ - Zagreb Aliju Šukuricu, zatim otpravnicu poslova Veleposlanstva Crne Gore u Republici Hrvatskoj Jelenu Ražnatović i njezinu II. sekretarku Anđelu Darmanović, te brojna važna lica iz redova crnogorske manjinske zajednice u Zagrebu.

Ranije tog dana, prije predstavljanja izdanja, delegacija se susrela sa domaćinom događanja Alijom Šukuricom, predsjednikom Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ – Zagreb prigodom čega je direktor Državnog arhiva predsjedniku Šukurici predao komplet vrijednih izdanja koja je Arhiv dosad štampao, za arhivu biblioteke Društva Montenegro.

Uveče, na promociji zbornika „Izvještaji Mitra Bakića, crnogorskog poslanika u Carigradu“, prvo je goste iz Crne Gore i sve nazočne toplo pozdravio Alija Šukurica, nakon čega je o radu Arhiva opširno govorio Danilo Mrvaljević, direktor Državnog arhiva Crne Gore. U svom obraćanju, direktor Mrvaljević je zahvalio svima koji su omogućili da se provede ovo događanje, te je istaknuo da je rad na „Izvještajima“ započeo još povjesničar i službenik Državnog arhiva pokojni Predrag Vukić, i da je na njemu radio sve do svoje smrti 2019. godine, nakon čega su nastavili Vukota Vukotić i Srđan Pejović. Oni su „Izvještaje“ još i proširili. Mrvaljević je istaknuo i doprinos kolegice Kapisoda koja je radila na četvrtoj knjizi. Mrvaljević se posebno zahvalio predsjedniku Društva Aliji Šukurici, na pozivu i gostoprimstvu u Zagrebu. Istaknuo je važnost suradnje sa crnogorskim iseljeništvom zbog očuvanja nacionalnog identiteta, kulture i tradicije:

Saradanja sa našom dijasporom i iseljenicima, održavanje i njegovanje čvrstih veza među Crnogorcima od izuzetne je važnosti za očuvanje našeg identiteta, kulture i tradicije, a svakako i za promociju crnogorske pisane kulturne baštine. Sve inicijative u tom pravcu uvijek će imati moju punu podršku, rekao je Mrvaljević.

Najzanimljiviji dio događanja bilo je predstavljanje samog zbornika o čemu je vrlo intenzivno i ekstenzivno govorio Vukota Vukotić, arhivski savjetnik Državnog arhiva Crne Gore. On je nazočnima pokušao dočarati vremenski kontekst u kojem je Bakić djelovao, na kakve je ljude u svome poslu nailazio, na koji je način sa njima surađivao. Vukotić je iznio i niz humornih detalja, od toga da su za Bakića ponekad važne i povjerljive dokumente u Crnu Goru potajno „krijumčarili“ u svom opanku putnici koji su iz Istanbula putovali za Crnu Goru, do zanimljivog detalja da je službeni fotograf u veleposlanstvu nenamjerno fotografirao njihovog psa, te je potom turski sultan, nakon što je vidio fotografiju, tražio da mu u palaču dovedu baš tog psa. Vukotić je istaknuo da građa „Izvještaja“ samo djeluje impozantno („Izvještaji“ su tiskani u čak pet dijelova/knjiga, što na prvi pogled može djelovati nemoguće za čitanje).

Bakić je pisao vrlo čitkim narodnim jezikom i u stvari riječ je o uistinu pitkom i lako čitljivom štivu, što će zasigurno koristiti popularnosti „Izvještaja“ kao pogodnom materijalu za izvor za proučavanje crnogorske diplomatske i političke historije. Crnogorska diplomatska prošlost oduvijek je bila u fokusu historijske nauke, kao jedan od temelja u izgradnji i očuvanju državnosti. Stoga, svako djelo koje ima za predmet proučavanje ove teme, uvijek izaziva veliku pažnju, kazao je Vukotić.

Do kraja godine bit će objavljena i peta knjiga, a u planu je i objavljivanje izvještaja Mitra Plamenca, koji je službovao u Carigradu u periodu od 1897.-1889., čime će Državni arhiv Crne Gore u potpunosti zaokružiti izvještaje crnogorskih poslanika u Carigradu u periodu 1885.-1903.

Ovaj program realiziran je uz financijsku pomoć Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Tekst: DACG i Bojan Radulović
Fotografije: Bojan Radulović