U Zagrebu svečanim koncertom obilježen Dan nezavisnosti Crne Gore

Prije održavanja koncerta predsjednik Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, Bojan Radulović, održao je prigodni govor u kojemu je pozdravio i zahvalio svima koji su svojim dolaskom u Hrvatsko novinarsko društvo (Perkovčeva 2, Zagreb) uveličali svečanost:

Dame i gospodo uvaženi gosti i uzvanici, drage Crnogorke, Crnogorci i prijatelji Crne Gore, poštovana izaslanice Predsjednika Republike Hrvatske, poštovana izaslanice gradonačelnika Grada Zagreba, poštovane predstavnice Ambasade Crne Gore u Republici Hrvatskoj i ostali predstavnici ambasada akreditiranih u Republici Hrvatskoj, predstavnici manjinskih zajednica u Zagrebu i Republici Hrvatskoj. U ime organizatora: Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Koordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području RH - posebno mi je zadovoljstvo pozdraviti vas na današnji dan kada obilježavamo jedan od najznačajnijih datuma suvremene crnogorske povijesti - 21. maj, DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE. Nakon referenduma u Crnoj Gori, 2006. godine, u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu organizirali smo Svečanu sjednicu Koordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području RH, uz prisustvo predstavnika najviših institucija Republike Hrvatske i Crne Gore. To je bio prvi put kada smo obilježili povijesno referendumsko „DA“ za NEZAVISNU I EVROPSKU Crnu Goru. Od 2008. organiziramo svečani koncert istaknutih muzičara (profesora i pedagoga), u pravilu sa Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore. Danas, kada 21. maj obilježavamo 19. put, podsjećamo na NAŠ doprinos konačnom obnavljanju nezavisnosti Crne Gore, i namjerno ističemo riječ „obnavljanje“ - jer Crna Gora nije ni iz čega nastala i odjednom se stvorila na mapi. Crna Gora je, uz Dubrovačku Republiku, jedina južnoslavenska zemlja koja je odolijevala svim neprijateljima i zavojevačima, uz napomenu da je čak i Dubrovačka republika u jednom trenutku ipak poklekla, kada je njezinu nezavisnost ukinuo Napoleon. Na žalost Crnogoraca, u prošlome vijeku, 1918., nezavisnost Crne Gore također je u jednom trenu grubo oduzeta, i to nenadano od strane naroda sa kojim su Crnogorci zajedno nejednom bili bitke protiv Turaka i Centralnih sila. Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, njezine članice i vijeća su svojim djelovanjem tijekom presudnih i povijesnih zbivanja, u okviru internacionalizacije crnogorskog pitanja radi obnove crnogorske državnosti, upisani u njezine temelje. Tri naša člana su bila u najužem rukovodstvu Pokreta za evropsku nezavisnu Crnu Goru. Podsjećamo i na sve aktivnosti koje radimo na vraćanju povjerenja i građenju mostova između dva naroda koji su rušeni tijekom bezumlja i ludila Slobodana Miloševića i njegovih slugu tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća. Zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj i danas aktivno radi na tome da se prijeđe preko nekih, ponekad iracionalnih poteza crnogorskih vlasti, u cilju održavanja što boljih dobrosusjedskih odnosa, te u cilju usmjeravanja Crne Gore na njezin europski put. Naime, naš je stav da put Crne Gore u Europsku uniju ide upravo preko nas ovdje, preko Hrvatske - i u suradnji sa Hrvatskom. U ambijentu hrvatskog pluralističkog društva, sa svim njegovim „bogatstvom u razlikama“, integracija našeg manjinskog korpusa realizira se prije svega kroz platformu kulture, koju smo objeručke prihvatili kao našu najbitniju legitimaciju. S ponosom možemo reći da smo u svim sredinama u kojima živimo – putem javnog afirmiranja kroz platformu kulture - to i ostvarili, i kao kolektivitet i kao pojedinci – već godinama osmišljavajući i provodeći projekte i programe koji su postali kulturna događanja i sastavni dio kulture i života sredine u kojima jesmo. Sve to, uz svesrdnu podršku državnih i lokalnih tijela vlasti, koje su nam omogućile ostvarivanje kolektivnih političkih prava i integracije u politički život Republike Hrvatske. Bez ovog crnogorskog, uvjereni smo, niti Hrvatska niti Zagreb ne bi bili ono što jesu. Hvala vam još jedanput na dolasku, uživajte u koncertu.

Nakon predsjednikovog govora nastupili su vrhunski crnogorski muzičari klasične komorne glazbe: dekanica Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore Tatjana Krkeljić (na flauti), i TRIO ARDOR koji čine: Žana Lekić (flauta), Nataša Popović (klavir) i Mladen Popović (violončelo).

Dekanica Tatjana Krkeljić je završila gimnaziju, Srednju muzičku i baletsku školu „Vasa Pavić“ te Muzičku akademiju u Podgorici, odsjek za instrumentalne studije, smjer flauta. Dobitnica je nagrade „19. decembar“ 1993. godine kao najuspješnija studentica Akademije. Diplomirala je 1994. godine u klasi prof. Miodraga Azanjca. Kao stipendistica Fondacije Otvoreno društvo, 2003. godine završava jednogodišnju specijalizaciju na Institutu za muziku „Doppler“ u Budimpešti, Mađarska, u klasi prof. Janoša Balinta. Kao stipendistica Vlade Italije, usavršavala se u Komu, Italija, na Konzervatoriju „Giuseppe Verdi“ kod prof. Vincenza Galle. Posebno se bavi istraživanjima iz povijesti muzičke pedagogije i utjecajem panslavizma na muzičku scenu Crne Gore. Od 2016. godine na Muzičkoj akademiji Univerziteta Crne Gore obnaša dužnost dekana.

Žana Lekić je muzičko obrazovanje stekla u Kragujevcu, u klasi profesora Karolja Maročika. Muzičku akademiju na Cetinju upisala je 1997. godine u klasi Ljubiše Jovanovića. Nastupila je na više resitala na koncertnim scenama u zemlji i regionu. Kao solista nastupala je na skoro svim DEUS festivalima u Crnoj Gori, Podgoričkom kulturnom ljetu, Grad teatar Budva, Barskom ljetopisu, Montenegro Music Festivalu. Karijeru muzičkog pedagoga započela je 2000. godine na Muzičkoj akademiji, a trenutno radi kao redovni profesor komorne muzike. Bila je član Crnogorskog simfonijskog orkestra od njegovog osnivanja do oktobra 2015. Godine. Član je žirija crnogorskih i međunarodnih takmičenja u kategoriji flaute i komorne muzike i ima aktivnu ulogu u kulturnom i javnom životu Crne Gore.

Nataša Popović je muzičko obrazovanje stekla u Podgorici gdje je i diplomirala u klasi prof. Vladimira Bočkarjova. Tokom studija dobitnica je Plakete Univerziteta Crne Gore i Decembarske nagrade iz oblasti umjetnosti. Učestvovala je na seminarima kod afirmiranih pedagoga i umjetnika poput Duška Trbojevića, Branka Opačića, Zorana Jovanovića, Uroša Pešića, Slave Gabrijelova, Marjana Mike, Ljubiše Jovanovića, Georgija Sotnjičuka i Davida Grigorijana, sa kojima je surađivala i kao klavirski suradnik. Specijalističke studije komorne muzike završila je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi prof. Uroša Pešića, a magistrirala na Cetinjskoj muzičkoj akademiji u klasi prof. Čedomira Nikolića. Bila je mentor i izvođač na seminarima komorne muzike u Crnoj Gori, Nizozemskoj, a u Italiji i Španjolskoj u okviru ERASMUS+ projekta. Radi kao vanredni profesor komorne muzike na Muzičkoj akademiji na Cetinju i aktivno nastupa kao klavirski suradnik i član komornih ansambala.

Mladen Popović je muzičko obrazovanje stekao u Podgorici gdje je i diplomirao u klasi prof. Jurija Sotnjaičuka. Obrazovanje nastavlja u Beogradu na Fakultetu muzičke umetnosti u klasi prof. Uroša Pešića, a na Muzičkoj akademiji na Cetinju magistrirao je na predmetu Violončelo 2003. godine. Bio je član Orkestra RTVCG te Crnogorskog simfonijskog orkestra. Surađivao je sa istaknutim violončelistima poput Davida Grigorijana i Ištvana Varge. Za pedagoška dostignuća nagrađen je državnom nagradom Ministarstva prosvjete Crne Gore. Osnivač je festivala "Cello-tone" u Crnoj Gori i potpredsjednik udruženja ESTA. Trenutno aktivno nastupa kao solista i član komornog trija i radi kao profesor violončela na JU UŠMB „Vasa Pavić“ u Podgorici, JU SPME „Savo Popović“ na Cetinju i na Muzičkoj akademiji Univerziteta Crne Gore.

Program svečanog koncerta bio je podijeljen u dva dijela, s posebnom napomenom da su Drugi dio sačinjavale skladbe crnogorskih skladatelja:

Prvi dio
H. Beeftink: „Četiri godišnja doba“ (Tatjana Krkeljić, Nataša Popović)
A. Piazzola: „Četiri godišnja doba u Buenos Airesu“ (Trio Ardor)

Drugi dio
M. Pićurić: „Eleusa“ (Tatjana Krkeljić, Nataša Popović)
S. Gačević: „Il je vedro“ (Mladen Popović, Nataša Popović)
S. B. Dabović-Đurić: „Upornost sjećanja“ (Trio Ardor)

Video zapis na YouTube:

https://www.youtube.com/watch?v=mjp1_NGXmRg

https://www.youtube.com/watch?v=_P3cNc3WpxA

Odaziv hrvatskih i zagrebačkih Crnogoraca i prijatelja Crne Gore bio je je uistinu velik, i dvorana Novinarskog društva bila je dupkom puna. Uz predsjednika Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ – Zagreb, Aliju Šukuricu, koncertu su prisustvovali i uzvanici: Izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Melita Mulić, Izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Sanja Ćorluka, ispred Ambasade Crne Gore u RH Jelena Ražnatović i II. sekretarka Anđela Darmanović, veleposlanica BiH Elma Kovačević-Bajtal, predsjednik Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba Darko Šonc, te Predstavnik turske nacionalne manjine Grada Zagreba Bari Ahmedi.

Tekst: Bojan Radulović
Foto: Tetra studio j.d.o.o.