povratak na sve vijesti

U 96. godini života napustio nas je veliki Veljko Bulajić

srijeda, travnja 03. 2024.

Umro je Veljko Bulajić, jedan od naših najvećih filmskih redatelja koji je svojim filmovima trajno obilježio i zadužio crnogorsku, hrvatsku i jugoslavensku kinematografiju. Dobitnik je nagrada: Zlatni Lav u Veneciji, Zlatna nimfa u Monte Carlu, nagrada za režiju u San Sebastijanu i New Delhiju, Zlatna medalja na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodna nagrada kritike CIDALC, nagrada Zlatni klas za najbolji film u Valladolidu. Nagrađen je s nekoliko Zlatnih arena na Filmskom festivalu u Puli za najbolje filmove i najbolju režiju, a američka Akademija za umjetnost i znanost nominirala je njegov film "Bitka na Neretvi" za Oscara.

Veljko Bulajić rođen je u Crnoj Gori, u mjestu Vilusi, 22. marta. 1928. godine. Na početku Drugog svjetskog rata boravio je s roditeljima u Sarajevu gdje je išao u srednju školu, no vratio se u rodnu Crnu Goru 1941. i zajedno sa svojom obitelji sudjelovao u Trinaestojulskom ustanku  protiv fašističkog okupatora i narodnih izdajnika, ponajprije četnika. Najstariji mu je brat, Đorđe, poginuo u borbi, dok su Stevan i sam Veljko preživjeli, iako su u više navrata ranjavani u teškom borbama protiv talijanskih osvajača i četničkih zločinaca. Nakon rata našao je mjesto u Domu JNA u Zagrebu, gdje se družio s mlađim poratnim intelektualcima. Tada se počeo zanimati za kinematografiju te je upisao filmsku režiju u Centro Sperimentale u Rimu. Diplomirao je 1959. godine, nakon čega je asistirao velikim redateljima kao što su Federico Fellini i Vittorio De Sica. Redateljsku karijeru započeo je dvama kratkim filmovima: "Kamen i more" i "Brod lutalica" (1953.). Prvi dugometražni igrani film "Vlak bez voznog reda" snimio je 1959. godine. Film je pričao priču o migracijama stanovništva u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata koji je ostavio cijelu zemlju opustošenom. Taj je film nagrađen s dvije Zlatne arene i nagradama Slavica i Jelen u Puli te Nagradom grada Zagreba. Slijedi film "Rat" (1960.), vizija ratne katastrofe, nagrađen Zlatnom i Srebrnom arenom u Puli. Veliki uspjeh Bulajić postiže filmom "Uzavreli grad" (1961.), o životu u novome industrijskom centru, nagrađenom također Zlatnom arenom u Puli. Uz "Vlak bez voznog reda", njegovi filmovi "Atentat u Sarajevu", "Kozara" i „Bitka na Neretvi" na vrhu su liste najgledanijih filmova u bivšoj Jugoslaviji. Ti su filmovi prikazivani u mnogim svjetskim državama bivšeg socijalističkog bloka, posebice u Kini, zemlji od tada milijardu stanovnika, pa su njegovi filmovi Jugoslaviji donosili i veliku zaradu. Plakat za film „Bitka na Neretvi“ izradio je Picasso.

Tekst i foto: Bojan Radulović