povratak na sve vijesti

PETROVDANSKI SABOR CRNOGORACA HRVATSKE

subota, srpnja 13. 2024.

Tradicija obilježavanja 13. jula - Dana državnosti Crne Gore i Dana opštenerodnog oružanog ustanka crnogorskog naroda protiv okupatorske fašističke vojske, četnika i ostalih domaćih izdajnika nastavljena je i ove godine u Golubinjaku PETROVDANSKIM SABOROM CRNOGORACA HRVATSKE 2024.

Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeka je manifestaciju „Petrovdanskog sabora“ ponovno organizirala u Gorskom kotaru, u prekrasnom zelenilu parka Golubinjak, ovaj put točno na slavljenički dan – 13. jula 2024. Pod vedrim i sunčanim nebom od ranog su se jutra počeli okupljati Crnogorci iz Peroja, Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, Umaga i Osijeka, te uvaženi gosti iz Crne Gore i njihovi diplomatski predstavnici u Hrvatskoj. Zastave Hrvatske i Crne Gore, te mnoštvo odraslih i djece u crnogorskim narodnim nošnjama zauzeli su prostor popularnog izletišta te su plijenili pažnju učesnika, kao i slučajnih prolaznika i izletnika koji su se toga dana našli u parku. Program je započeo u podne pozdravnim govorima organizatora iz Rijeke, te Damira Grbovića, otpravnika poslova Ambasade Crne Gore u Republici Hrvatskoj, koji je rekao:

Poštovani zemljaci, dragi gosti, prijatelji.

Velika mi je čast što danas imam priliku da vam se u ime Ambasade obratim na ovaj veličanstveni datum. Istorijom kakvu mi imamo i na koju možemo biti ponosni slavljenjem datuma kakav je današnji dan, čini nas dodatno odgovornim da takve vrijednosti i dalje baštinimo, čuvamo i njegujemo. Živite u prelijepoj zemlji, nama susjednoj, prijateljskoj i savezničkoj, očuvali ste svoj identitet i svoju posebnost i na najljepši način promovišete svoju domovinu i doprinosite razvijanju i snaženju odnosa dvije države. Vi predstavljate jedan most koji vezuje dvije prijateljske zemlje. Na svim meridijanima, kontinentima zajednička karakteristika dijaspore Crne Gore je ljubav prema svojoj matici. Dijaspora, svi vi dali ste nemjerljiv doprinos obnovi naše državnosti, a vaš rad, djela i energija kako zastupate interese svoje otadžbine čini nas ponosnim što imamo svoje sunarodnike koji ne zaboravljaju svoju domovinu bez obzira na vrijeme i kontekst pod kojim su otišli iz svoje zemlje.

Postoji jedna lijepa rečenica: Prošlost nikada nije mrtva. Nije čak ni prošla.

U tom kontekstu moramo biti svjesni da imamo prelijepu državu, članicu najprestižnijih medjunarodnih organizacija zajedno sa najrazvijenijim državama svijeta sa kojima dijelimo vrijednosti moderne i savremene civilizacije. Svi mi, zajednički imamo milenijumsku šansu da svoju džavu uvedemo u još jedan najprestižniji klub, društvo gdje je Crnoj Gori mjesto i po geografskoj i po ideološkoj determinanti kakva je Evropska Unija. Crna Gora treba da se okrene budućnosti, ne da zaboravi prošlost, jer prošlost Crne Gore je sjajna, veličanstvena, inspirativna i za mnoge veće države, a dogadjaji koji su se desili na današnji dan posebno su ono na šta svi mi trebamo da budemo ponosni jer to je vrijednost koja definiše multietničku, multivjersku i nadasve gradjansku Crnu Goru. Jedino takva, građanska Crna Gora ima budućnost.  U to ime vam čestitam Dan državnosti želim vam puno uspjeha u daljem radu vaših organizacija, svu ličnu i porodičnu sreću i svako dobro.

Neka je sretna i vječna Crna Gora!

Manifestacija Petrovdanski sabor Crnogoraca Hrvatske je kulturni program kojeg riječki Crnogorci u kontinuitetu već dugi niz godina uspijevaju realizirati, i na kojemu se okupljaju svi hrvatski Crnogorci. Na taj dan Riječani se trude njegovati i vrednovati jedan od najznačajnijih datuma u savremenoj crnogorskoj istoriji 13. jul – Dan državnosti Crne Gore, u kojem su utkani datumi 13. jula 1878. godine, kada je nakon viševjekovne borbe za slobodu Crna Gora na Berlinskom kongresu postala subjekt u međunarodnim odnosima, i 13. jula 1941. godine, opštenarodni ustanak crnogorskog naroda protiv okupatora kojime je ujedno započet proces obnove državnosti i nacionalnog dostojanstva crnogorskog naroda. Neki se u Golubinjak dolaze prisjetiti, a drugi tek upoznati s povijesnom i kulturnom prošlošću Crne Gore. U cilju promocije i afirmacije crnogorskog identiteta, kao i povezivanja sa subjektima kulture Primorsko-goranske županije, kroz ovakve se manifestacije povezuje iseljeni crnogorski narod, kao i oni rođeni u Hrvatskoj a koji nose crnogorsko porijeklo. Ove 2024. godine dan 13. jul u simboličnom smislu predstavlja oganj oko kojega se okuplja i gaji nada da će se Crna Gora u bliskoj budućnosti vratiti suštinski na kolosijek euroatlanskih integracija, i da će se Crna Gora oduprijeti snagama koje bi je vraćale u bivši inferiorni položaj u kojemu se nalazila od 1918. godine do ponovnog stjecanja svoje nezavisnosti.

Nakon govora Damira Grbovića krenuo je kulturno umjetnički program glazbe, plesa i pjevanja. Zbor „Montenegri“ NZC Rijeka otvorio je Petrovdanski sabor, pozdravnim izvođenjem himni Republike Hrvatske i Crne Gore, a nakon njih su nastupali:

  • KUD „Mladost“ iz Podgorice
  • Folklorna i pjevačka sekcija Društva Perojskih Crnogoraca „PEROJ 1657“
  • Pjevački zbor Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb sa četiri pjesme: "Crveni makovi", "Pomračina, cijelo selo spava", "Zeleni se zoro", "Prođoh kroz goru". YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=WqolKQqj_VA
  • Zbor „Crnogorske zore“ Zajednice Crnogoraca Split
  • Zbor „Montenegri“ Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeka

Svima su najdraži i najljepši bili najmlađi izvođači kulturno umjetničkog programa, maleni đetići iz Peroja koji su, odjeveni u prekrasne crnogorske nošnje, zaplesali kolo, razveselili prisutne i pokazali ohrabrujući slijed nastavljanja crnogorske kulture i tradicije na djecu i mlade. Izvođače koji su do maloprije pjevali, plesali ili svirali - te sve ostale prisutne - poslije je još satima zabavljao glazbeni sastav koji je svirao i pjevao crnogorske i hrvatske zabavno popularne pjesme, izmamivši tako na prostor ispred bine razdragano mnoštvo koje je zaplesalo u ritmu uživo izvedenih popularnih hitova. U kasnim popodnevnim satima Crnogorci su se srdačno rastali i pozdravili, do novih susreta.

Tekst: Bojan Radulović

Fotografije: Jitka Syrinek, Bojan Radulović