Lučindanski susreti u Zagrebu 2024.

Da bi učestvovali u manifestaciji i svjedočili prekrasnim folklornim nastupima KUD-ova iz Plava i Gusinja, brojni pripadnici crnogorske nacionalne manjine u Zagreb su doputovali u krcatim autobusima iz svih dijelova Hrvatske. U Zagreb su stigli i Crnogorci iz Slovenije (Ljubljana, Maribor, Kranj) i iz Srbije (Beograd). Manifestaciju je pozdravnom svirkom i pjesmom otvorilo Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb čiji je Pjevački zbor „Montenegro“ Zagreb otpjevao: „Oko jedne hiže navek ftići lete“, „Sejdefu majka buđaše“, „Jedno jutro u svitanje zore“ i „Pomračina, cijelo selo spava“. Zbor je nastupio u mješovitom muško-ženskom sastavu, uz glazbenu pratnju na harmonici, kahonu i gitari.

Nakon što je voditeljica programa „Lučindanskih susreta 2024.“ Jelena Rončević pozdravila prisutne i uvažene goste i uzvanike, tajnik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Bojan Radulović pročitao je govor predsjednika NZCH Petra Popovića. Predsjednik je zbog službenog putovanja bio spriječen nazočiti događanju:

Prvo da vam se izvinem što nisam danas sa vama. Posao i projekat na kojemu radim prisilio me da u ovome trenutku budem izvan zemlje, ali to me ipak ne priječi da vam se obratim, ovako posredno, pismom koje sam vam uputio. Dragi Crnogorci i Crnogorke, pozdravio bih naše uzvanike i uvažene goste iz Ureda Predsjednika RH, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, gradonačelnika Grada Zagreba, Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Ministarstva dijaspore Crne Gore, Matice Crne Gore, Državnog arhiva Crne Gore, Ambasade Crne Gore u RH i Hrvatskog građanskog društva i Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore. Posebno bi pozdravio predstavnike crnogorskih udruženja iz Ljubljane, Maribora, Kranja, Beograda, te naše iz Hrvatske: iz Umaga, Pule, Rijeke, Splita, Osijeka, Zagreba, Belog Manastira i Peroja. Lučindanske susrete u nezavisnoj Hrvatskoj već četvrt stoljeća organiziramo u spomen na Petra I. Petrovića Njegoša, tvorca moderne Crne Gore, na datum njegove smrti. Sjetimo se da je upravo zahvaljujući njemu Crna Gora dobila svoj prvi pisani zakon 1798. Njime je ustanovljen sud, koji se zvao „Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog“. Njegov nasljednik, Petar II. Petrović Njegoš, kanonizirao ga je 18. oktobra po julijanskom kalendaru, čime je vladika Petar I. postao Sveti Petar Cetinjski. Danas se ovđe u Zagrebu okupljamo s posebnim osjećajem ponosa i zajedništva, kako bi proslavili sve tekovine, naslijeđe i doprinose koje je crnogorska nacionalna manjina dala Hrvatskoj. Ovđe smo i da osnažimo naše spone i kulturni identitet, čuvajući vrijednosti koje su prenašane generacijama. Ovo okupljanje prilika je da se sjetimo naših korijenja, naših predaka, njihovih snova i napora da očuvaju svoj identitet daleko od domovine. Ujedno, gledamo u budućnost, s nadom da će nove generacije nastaviti njegovati i prenositi crnogorsku tradiciju, jezik i običaje, bez obzira gdje se nalazile, jer one moraju, zarad svoje budućnosti, sebe ustoličiti na vrijednosnom sistemu i moralu koji su gradili naši preci, vraćajući se tako svojoj suštini. To će biti najbolji način da budemo poštovani i prihvaćeni, jer klasična Crna Gora i crnogorski čovjek bili su poznati po jedinstvenom moralnom idealu i čojstvu. Posebno mi je zadovoljstvo pozdraviti naše drage goste iz Crne Gore, iz prelijepih krajeva Plava i Gusinja, koji su sa sobom donijeli dio svojeg doma, dio svoje tradicije i običaja, koji čine predivan djelić ukupnog multi-kulturnog naslijeđa Crne Gore. Plav i Gusinje nose bogatu povijest i kulturno naslijeđe i njihova prisutnost ovđe, na Lučindanskim susretima u Zagrebu, simbolizira trajnu vezu između naše manjinske zajednice u Hrvatskoj i njihove zajednice u matičnoj zemlji. U ovim izazovnim vremenima geopolitičkih turbulencija i regionalnih nestabilnosti, važno je da zajednice poput naših ostanu povezane, da se međusobno podržavamo i pomažemo. Naša crnogorska zajednica u Hrvatskoj, i vaša zajednica u Crnoj Gori, primjer je kako različite kulture mogu živjeti zajedno u harmoniji, čuvajući svoje specifičnosti i doprinoseći bogatstvu društva u kojem žive. Mi, crnogorska manjina ovđe u Hrvatskoj, ne zavaravamo se da nismo zabrinuti za Crnu Goru, i za njezin put ka evropskim i ostalim integracijama koje ju čekaju na Zapadu. Ali, i dalje imamo povjerenje u razboritost građana Crne Gore i u njihov borbeni demokratski potencijal, da se uspješno suprotstave tendencijama regresivnih asimilacionih snaga koje su dio regionalnog kleronacionalističkog procesa hegemona iz susjedstva. Neka ovogodišnji Lučindanski susreti izrastu u simbol naše snage, solidarnosti i jedinstva. Želim vam svima ugodno druženje, puno lijepih i sjetnih pjesama i plesova iz matične zemlje, razgovora i sjećanja, i neka nas ovaj dan podsjeti na to koliko smo bogati u našoj različitosti. Hvala vam svima što ste danas ovđe i neka nas sve prate zdravlje, sreća i mir.
Nek je vječna Crne Gora!

Nakon pročitanog govora Petra Popovića govorili su predsjednik opštine Gusinje Sanel Balić, te Alen Balić - predsjednik Skupštine opštine Plav. Njih dvoje su se u ime gradova-gostiju Lučindanskih susreta 2024. zahvalili na pozivu u Zagreb te pozdravili sve prisutne. Nakon predstavnika delegacije gradova-gostiju, učesnike i uzvanike je pozdravio Ivan Jovović, predsjednik Matice Crnogorske, crnogorske institucije od najvišeg reda i neprikosnovenog kulturnog ugleda u Crnoj Gori, te kazao:

Matica crnogorska je od osnivanja u svojim programskim opredjeljenjima vidjela Crnu Goru u zapadnoevropskom civilizacijskom krugu, kao članicu NATO-a i EU, što je do skoro bilo suštinsko, a ne formalno zalaganje institucija vlasti u Crnoj Gori. Veoma je bitno da Hrvatska i dalje bude promoter evropskog puta Crne Gore, s obzirom na to da je i interes Hrvatske da njen susjed na istočnim granicama bude partner i prijatelj, što zasigurno jeste većinska Crna Gora. Političke promjene koje su se desile u Crnoj Gori uslovile su stanje permanentne institucionalne krize, koja u sadejstvu sa ostalim međunarodnim faktorima podrivaju suverenitet Crne Gore, što kod mnogih, pa i kod vas u iseljeništvu budi osjećaj nespokojstva u pogledu aktuelnih društveno političkih procesa, odnosno perspektive Crne Gore. Navedena dešavanja naročito su bila izražena prilikom Popisa stanovništva 2023. godine, čiji su rezultati u pogledu nacionalne, jezičke i vjerske strukture tek nedavno objavljeni. Uprkos upitnim procedurama i metodologiji obrade podataka, a naročito anticrnogorska histerija, koja je bila promovisana unutar i izvan Crne Gore, rezultirala je činjenicom da su Crnogorci opstali i dokazali svoju postojanost. U tom kontekstu treba napomenuti da samo Crnogorci, za razliku od drugih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, nijesu vodili bilo kakvu popisnu kampanju, koja je imala sve odlike agresivne političke propagande, čiji je cilj bio redefinicija postojećeg ustavnog uređenja Crne Gore i njenog transformisanja iz građanskog u neki oblik etnofederalizacije. Na žalost, od obnove nezavisnosti 2006. godine Crna Gora nije imala identitetsku politiku, tj. strateški dokument ili pak ideološku platformu kojom bi se izvršila inkluzija različitih nacionalnih tkiva u jedinstveni crnogorski državni korpus, čime bi se suzbile neugasle teritorijalne, ali i kulturne pretenzije na cjelovitost crnogorskog prostora. Dugo je iz kratkoročnih političkih interesa tolerisano, ne samo pojedincima, nego i političkim i drugim subjektima, uključujući i vjerske organizacije, da otvoreno na teritoriji Crne Gore sprovode političke agende bazirane na interesima okolnih država. Zato se ne treba čuditi proaktivnim asimilatorskim težnjama ne samo prema Crnogorcima u Crnoj Gori, nego i prema svim crnogorskim nacionalnim zajednicama na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Uostalom, o tome eksplicitno svjedoče statistički pokazatelji, negativne tendencije zabilježene na popisima stanovništva u zadnje tri decenije. Treba imati u vidu da je ovo jedna od cikličnih faza u hiljadu godina dugom istorijatu crnogorskog naroda, gdje svako koljeno svoje breme nosi, kako nam je to u oporuci zapisao Petar II Petrović Njegoš. Siguran sam da će ova generacija Crnogoraca, uprkos svim izazovima sa kojima se inače susrijeću i mnogobrojniji narodi, pokazati da posjeduje kapacitet da bude dostojan čuvar reprezentativne baštine koju su nam ostavili naši preci. Zato smo u obavezi da Crnu Goru transformišemo, odnosno stvorimo ambijent da više neće biti poželjan društveni obrazac emigrirati iz profesionalnih, poslovnih ili drugih razloga, što je bio uzrok da smo generacijama unazad izgubili značajan demografski, kao i kadrovski potencijal. Ako je današnja Crna Gora poželjno mjesto života tolikom broju stranih državljana, koji su se zadnjih godina masovno doselili, konačno je došlo vrijeme da mi u Crnoj Gori postignemo unutrašnji društveni konsenzus, i učinimo našu domovinu kućom, čiji će temelji i zidovi biti otporni na različite nepogode sa kojima se suočavamo ne samo na regionalnom, već i na širem međunarodnom planu. U takvoj percepciji Crne Gore, crnogorsko iseljeništvo zauzima posebno mjesto, s obzirom na činjenicu da je ono bilo i ostalo nukleus progresivnih ideja i aktivnosti, čiji ukupni resursi mogu dati nedostajući impuls evropeizaciji Crne Gore.

Ispred Ministarstva dijaspore Crne Gore prisutne je pozdravila Ajla Dervišević, a u ime zagrebačkog gradonačelnika koji zbog ranije preuzetih obaveza nije mogao prisustvovati ovom događanju, govorila je njegova izaslanica gospođa Tanja Horvatin, viša stručna savjetnica za nacionalne manjine Odjela za nacionalne manjine Grada Zagreba. Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović također zbog ranije preuzetih obaveza nije mogao doći, no posebni izaslanik predsjednika republike za kulturu, gospodin Zdravko Zima, održao je pozdravni govor u njegovo ime.

U drugom i najatraktivnijem dijelu Lučindanskih susreta 2024. nastupili su KUD-ovi te pjevači i svirači iz Plava i Gusinja, koji su sve prisutne oduševili plesom, pjesmom i prekrasnim nošnjama. Njihov se program sastojao od pjesama i plesa iz svih dijelova Crne Gore ali ponajviše s naglaskom na njihov lokalni izričaj iz Plava i Gusinja, koji nose jake utjecaje albanske, turske i bošnjačke. Pogotovo se to vidjelo u dijelovima plesova kojima su rekreirani stari običaji plavske i gusinjeske svadbe, pripremanja isprošene mlade, te specifičnim plesom alaturko ili halaturko.

Publika je dugo oduševljeno pljeskala i emotivnim izjavama i hvalospjevima obasipala izvođače. Nakon programa prisutnima se obratio predsjednik Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb, Alija Šukurica, koji se zahvalio na dolasku svim prisutnima a posebno gostima iz Plava i Gusinja koji svojim predivnim nastupima služe na čast i slavu Crne Gore. Predsjednik Društva zaželio je svima ponovno okupljanje na Lučindanskim susretima 2025. godine s pozdravom "Da je vječna Crna Gora i Republika Hrvatska".

Druženje se nastavilo prvo na terasi dvorane SKUC-a, uz prigodne crnogorske priganice i sir, a zatim i u Crnogorskom domu, središtu zagrebačkih Crnogoraca, u Trnjanskoj cesti, gdje se uz crnogorski Vranac i zakusku nastavilo s pjesmom i govorima zahvale a uručeni su i prigodni darovi.

Tekst: Bojan Radulović
Foto: Foto Goran