povratak na sve vijesti

FINIS AFRICAE

petak, veljače 03. 2023.

U Crnogorskom domu u Zagrebu 2. 2. 2023. predstavljena je 18. knjiga biblioteke LUČA "Finis Africae" autora Petra Popovića, Stipe Buzara i Damira Mladića, u atmosferi koja je uobičajena kod predstavljanja knjiga, pogotovu iz ove biblioteke, pa spravom kažemo da je i ove večeri bio "praznik politološke misli" "praznik knjige". Knjigu su izdali Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Disput d.o.o. iz Zagreba 2021. godine

U četvrtak, 2. veljače 2023. godine predstavljena je u Crnogorskom domu na zagrebačkom Trnju knjiga Finis Africae domaćih autora izv. prof. dr. sc. Petra Popovića ( Fakultet političkih znanosti u Zagrebu) , izv. prof. dr. sc. Stipe Buzara i doc. dr. sc. Damira Mladića ( Sveučilište Libertas u Zagrebu ). Uz autore Popovića i Buzara, knjigu je promovirala izv. prof. dr. sc. Marta Zorko ( Fakultet političkih znanosti u Zagrebu ), koja je ujedno jedna od njezinih znanstvenih recenzentica.

Knjiga koju je promotor opisala kao „provokativnu, inovativnu i suvremenu“ bavi se problematikom globalnog upravljanja nad zdravljem, siromaštvom i klimatskim promjenama, ili drugim riječima, pošastima bolesti, gladi i nevremena. Ono karakteristično za pristup trojici autora jest što tim problemskim područjima pristupaju iz pozicije realizma u međunarodnim odnosima koji tipično promišljaju te odnose na međudržavnoj, radije negoli globalnoj razini. Pri tome pružaju kritiku i svojevrsnu dijagnozu globalnog upravljanja u suvremenom međunarodnom poretku protkanim međunarodnim organizacijama i institucijama, a istovremeno evaluiraju i propituju zamišljenu, stvarnu i moguću ulogu države u tom poretku.

Tijekom predstavljanja, uključujući u raspravi s prisutnom javnošću, posebno su istaknuti još uvijek djelatni čimbenici državno-centričnog sustava međunarodne anarhije, uključujući geopolitičke faktore i nacionalne interese država, na sustav globalnog upravljanja. Pritom je posebna pozornost skrenuta na odabir naslova knjige koja citira izraz „Finis Africae“ iz čuvenog romana Ime ruže, koji se tamo odnosi na zabranjeni dio knjižnice benediktinskog samostana koji je njegovo središnje mjesto radnje, aludira na neistraženost i gotovo „zabranu“ primjene realističke perspektive na izazove globalnog upravljanja. Nedostatak te vrste istraživanja dijelom je nevini rezultat uvjerenja da realistička perspektiva ne posjeduje adekvatan pojmovni i analitički aparat da bi doprinijela razumijevanju izazova globalnog upravljanja. Ne, dijelom je rezultat slijepog, a možda katkada i lažnog, optimizma da se bolesti, gladi i nevremenu može pristupiti tehnokratskim metodama koje iz svojih nastojanja, a čak i vokabulara, isključuju ono bitno političko

Petar Popović

 

"Međunarodni odnosi akademske discipline su u stanju paradigmatskog nereda. Njezine teorijske perspektive povremeno toliko divergiraju svojim ontološkim, epistemiološkim i metodološkim pristupima da se o njima ne može uvijek jasno govoriti kao teorijskim modelima unutar jedne više ili manje samorazumljive paradigme…

Realizam se u svojim različitim verzijama tradicionalno smatra dominantnim teorijskim pristupom u međunarodnim odnosima. No pored prihvaćanja barem nekih „vječnih istina“ realizma, autori su ove knjige svjesni promjenjivih krajobraza i povijesnih kretanja u sferi međunarodnih odnosa te potrebe za razvojem realističkog narativa izvan tematskih područja koje uobičajeno predstavljaju zonu udobnosti ( comfort zone ) realističkih mislilaca. Autorima je stoga osnovni cilj (lat. finis = cilj, granica) razviti pristup trima kritičnim izazovima globalnom upravljanju s kojima dosadašnji pristupi u realističkoj tradiciji teško izlaze na kraj i koji tradicionalno nisu smatrani objektima realizma, a to su globalno siromaštvo, pandemija i klimatske promjene. ..."