KOLAŠIN 5. 8. 2022. JU CENTAR ZA KULTURU
U okviru KOLAŠINSKOG KULTURNOG LJETA u organizaciji JU Centar za kulturu Kolašin, predstavljena knjiga Vladimira Vlada Ćetkovića "Pozdrav rodu". Knjigu su izdali Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Skaner studio d.o.o. Zagreb
Na predstavljanju u Velikoj dvorani Centra za kulturu učestvovali su prof. dr. sc. Božidar Šekularac, Danilo Ivezić- urednik knjige, Vladimir Vlado Ćetković- autor, Draginja Kujović. u ime JU Centar za kulturu Kolašin i Nikola Šćepanović- koji je čitao pojedine dijelove iz knjige "Pozdrav rodu".
U cijelosti prenosimo osvrt prof.dr.sc. Božidara Šekularca
PREDSTAVLJANJE KNJIGE „POZDRAV RODU“
VLADIMIRA VLADA ĆETKOVIĆA
Iz pera poznatog kolašinskog zaljubljenika u svoj zavičaj, crnogorskog rodoljuba i lojalnog velikog poštovaoca svoje druge domovine Slovenije - Vladimira Vlada Ćetkovića, izašla je knjiga pod naslovom „Pozdrav rodu“.
Izdavači ove interesantne knjige su Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Skener studio d.o.o. Zagreb. Urednik je naš Danilo Ivezić. Izdanje knjige je pomagao grad Zagreb. Sama činjenica da se iza knjige „Pozdrav rodu“ nalaze ovako renomirane institucije i pojedinci najbolje govore o tome da je Vlado uspješno obavio sebi postavljeni zadatak, složivši knjigu na preko 250 strana.
Kolašinci će znati da razluče što je njihovo domaće, a što uvozno, što je zaživjelo u narodu i koristi se kao svoje. Vlado je zasukao rukave i zabilježio narodne riječi i fraze, sintagme, koje kazuju mnogo o kraju i narodu.
Ova knjiga će poslužiti kao dobar izvor. Njome će biti istrgnute od zaborava narodne umotvorine i riječi, čime je izbjegnuta opasnost da ih sljedeće generacije neće znati, niti razumjeti.
Autoru treba zahvaliti što se uhvatio u koštac sa temom van svoje profesije, te je njegov uspjeh tim veći. Sasvim je razumljivo što nije ulazio u strukturalnu i jezičku analizu leksike koju je predstavio u knjizi. Imajući u vidu da je Vlado sabrao više stotina termina i govor svoga kraja, napravio je i trajno sačuvao narodno blago za potomstvo.
Autor je bio svjestan da se u ovom vremenu brojnih izazova kulturna i jezička baština najbolje brane naučnim rezultatima. Za pripremu i obradu ovoga rada trebalo je uložiti mnogo truda. Knjiga je nastala kao rezultat višegodišnjeg sakupljanja građe i usredsređenosti autora da problem dovede do finalizacije.
Osjećajući puls naroda i sopstveni instinkt Vlado je procijenio da je crnogorsko jezičko i kulturno blago ugroženo ekspanzijom novih trendova i tehnologije, upotrebom stranih riječi, a osobito riječi iz okruženja, u čemu su sredstva informisanja i miješanja naroda imali presudnu ulogu za zaborav i nestanak starih iskonskih riječi kolašinskog kraja i crnogorskog jezika.
Sa dosta smisla i umješnosti Vlado je u ovome radu primijenio ispravnu metodologiju, znalački koncipirajuću knjigu po karakterističnim poglavljima.
Ovom knjigom Vlado je dokazao da godine nijesu smetnja da se o svom zavičajnom kraju piše nadahnuto i sa puno ljubavi, čuvajući od zaborava leksiku, etnologiju i tradicionalne vrijednosti kolašinskog kraja. Govor, izrazi, sintagme, anegdote, mudre misli ljudi, uzrečice, izreke, doskočice, kletve, psovke, prijetnje, zakletve i sama sintaksa, u koju je sve ovo ukomponovano, čine kolašinski kraj specifičnim i prepoznatljivim po ljepoti izraza i ljudskoj dobroti, ali i patriotizmu.
O tome svjedoče podaci iz rodoslova koji je skriven u naslovu „Riječ, dvije o porijeklu“, đe predstavlja svoje pretke, a pojedini su učestvovali u bitkama koje su vodili Crnogorci boreći se za pravo, čast i slobodu Crne Gore. Široka je lepeza porodičnih zasluga za doprinos i afirmaciju ovoga kraja. Za potrebe ove knjige ovakav rodoslov ispunjava uslove informativnog teksta, i bez rodoslovnog stabla. Skromnost je vrlina velikih ljudi, kakav je i Vlado, koji za nastanak ove knjige zasluge pripisuje prijateljima i saradnicima, iako iz svake rečenice isijava njegova privrženost svom rodnom kraju i radost što je u prilici da dâ, makar mali doprinos njegovoj afirmaciji i „istoriju“ za potomstvo. Da otrgne od zaborava bogatu etnološku i etnografsku građu.
Poglavlje naslovljeno kao „Leksikon starih i sve rjeđe upotrebljavanih riječi“ je prava riznica leksike kojoj prijeti nestanak, ili zabora sa odlaskom starijih generacija. Ođe su sačuvane za sva vremena.
Poglavlje „Govor bagovičkog-kolašinskog kraja - cio razgovor u dvije rečenice“, upućuje čitaoca kako se putem dijaloga prenose fraze, sintagme, razgovorni jezik i rečenice kojima se iskazuju misli sa poukama, ali i preporukama, jasno i koncizno.
„Dodatak – priče i anegdote iz zavičaja“, je poglavlje koje će čitaoca razveseliti jer su zabilježene, doskočice, anegdote i oštroumne priče tipa „dim u dim“, tj. istog momenta, što mogu tako brzo reagovati samo bistri i nadareni ljudi, kakvih se srijeće u Kolašinu.
Na početku Dodatka autor obrazlaže koje je dileme imao, kako je odabrao priče i anegdote iz škrinje koju je posjedovao, ali i sakupljene u svom dugogodišnjem iskustvu i svojim zrelim godinama. Nakon svega odabrao je ukupno 84 priče i anegdote, obrađene i sređene misli koncizno i odmjereno, ali je zadržana izvorna forma.
Sve u svemu: ovo je knjiga koja ima za svakog čitaoca ponešto, a posebno za Kolašince kojima je bliska ova tematika. Osim toga, njihovu pažnju će privući poznata imena i prezimena, mjesta đe se radnje događaju itd.
Biografijom se završava ova interesantna i nadasve korisna knjiga koja će svakako naći put do čitalaca, ne samo u Kolašinu. Radi toga, sa zadovoljstvom preporučujemo ovu knjigu svakom ljubitelju interesantnog štiva.
Prof. dr Božidar Šekularac
Kolašin, 5. 8. 2022.