IMA NAS

srijeda, studenog 09. 2022.

U Podgorici se ispred Skupštine Crne Gore, 8. 11., okupilo više od 17 tisuća građana iz svih krajeva Crne Gore, na protestu povodom donošenja neustavnog i pučističkog zakon o predsjedniku.

Večeras kao i uvijek kada je teško, kada treba braniti slobodu, demokratiju, sekularnu, multinacionalnu, antifašističku, građansku i europsku Crnu Goru. Crnu Goru u kojoj možemo imati različite svetinje, ali u kojoj su Ustav i zakoni svetinja svima. Nadam se da su i mnogi koji su nakon 30.08.2020.godine pomislili da je stvarno osvježilo sada stvari mnogo jasnije...

Zato im i poručujemo: nećete nas naviknuti na primitivizam i sluganstvo. Nećete nas naviknuti na to da ova država ne pripada svima jednako. Nećete nas naviknuti da je normalno, uz cinične osmjehe, gaziti po Ustavu Crne Gore...

Vazda je bastalo Crnogorcima tiraninu stati nogom za vrat, basta i Bošnjacima, Albancima, Hrvatima ali i časnim Srbima. To vas molim da nikako ne zaboravimo. Zbog šaka političara koji su svoj šovinizam dobro unovčili i koji uspješno manipuliraju nacionalnim i vjerskim osjećajima svojih sljedbenika, ne smijemo kriviti cijelu naciju. Zato pozivam i njih, i sve međunarodne prijateljske adrese da nam pomognu u borbi za zdrav razum i elementarnu normalnost. A mi odustati nećemo, kadri smo istrajati do konačne pobjede građanske, multivjerske, antifašističke, evropske, čojske i sojske Crne Gore. To će se odlučiti na ultimativnim prijevremenim parlamentarnim izborima. Zato da završim citatom najnepopularnijeg političara u Crnoj Gori, doduše neće moći tako glasno kao on. “Dajte te parlamentarne izbore” ! Da oživi Ustav, da ožive institucije- rečeno je na skupu.

Fotografije: PORTAL ANALITIKA

POGLEDAJTE PROTEST U PODGORICI:

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINCA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)