povratak na sve vijesti

SJEĆANJE NA CRNOGORSKE RODOLJUBE

petak, siječnja 07. 2022.

6. 1. 2022. delegacije Prijestonice Cetinje, Udruženja boraca NOR-a i antifašista i Matice crnogorske položile vijence na spomenik Lovćenska vila u znak sjećanja na crnogorske rodoljube stradale u Medovskom zalivu i na spomenik herojima Božićnog ustanka u Bajicama koji je primjer patriotizma i odanosti domovini.

Njihovo dugo putovanje, nažalost, završeno je tragično neposredno ispred luke Medova, gdje je trebalo da se iskrcaju. Brod je naišao, slučajno ili ne, a van svake sumnje da nije bilo slučajno, na savezničke mine, i bio potopljen. Ne zna se tačan broj, ni imena ljudi koji su stradali, a pominje se oko 400 dobrovoljaca i dio međunarodne misije Crvenog krsta. Ostala je obaveza prema njima da se makar sazna da li se taj događaj desio “slučajno”, a nije. Je li to nekome odgovaralo da oni ne dođu i brane Crnu Goru? Je li to neko i njih i Crnu Goru osudio na propast? … I mnogo tih i takvih pitanja ostalo je bez odgovora, i to je naš dug prema njima.

Ta obaveza ne predstavlja samo iskazivanje poštovanja prema stradalnicima, već i da bi se više znalo o pomenutom događaju, jer bi u kasnijem periodu bilo teže onima koji pletu mrežu oko Crne Gore, a to su, činjeli uvijek, a čine i sada.

Naša je obaveza da ih se sjetimo ne samo na ovaj datum. Ono što bi najviše trebalo, i što bi oni sasvim sigurno da mogu progovoriti poželjeli, jeste da čuvamo ono što su život dali. Da čuvamo Crnu Goru od onih koji su napadaju a ne da, kao što je nažalost dosta često bilo, kao što je i sada, nalaze saborce i izvršioce u samoj Crnoj Gori. Neka je vječna slava i hvala crnogorskim dobrovoljcima koji su stradali pod Medovom. Neka je slava svim borcima za Crnu Goru koji su stvarali i branili kroz hiljadugodišnju istoriju. Na nama je, ako smo dostojni njihovi potomci, da ih čuvamo od zaborava i da čuvamo ono zašto su poginuli- rečeno je ispred spomenika Lovćenskoj vili. 

Delegacija Matice crnogorske

Spomenik Lovćenska vila, rad akademskog vajara Riste Stijovića, podignut je 1939. godine otkriven na Spasovdan 06. juna 1940. godine, kao oličenje visokog patriotizma, herojstva, viteštva i žrtvovanja naših iseljenika, koji početkom decembra 1915. godine pohitaše čak iz Amerike, da svoje živote stave na oltaru otadžbine Crne Gore.

Božićni ustanak crnogorskog naroda podignut je pod vođstvom komandira Krste   Zrnova Popovića  , 6. januara 1919. po novom, odnosno 24. decembra 1918. godine po starom kalendaru, a imao je za cilj poništenje odluka tzv. Podgoričke skupštine od 26. novembra 1918. godine o nelegalnom i nelegitimnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji, te da se Crna Gora oslobodi faktičke vojne okupacije srpske vojske, da se odbrani i afirmiše crnogorsku državnu nezavisnost i da Crna Gora kao punopravan i ravnopravan državno-pravni subjekt stupi u jugoslovensku konfederaciju. Iza čina božićnih ustanika i njihovog „nepristajanja na nestajanje, na duhovno i političko porobljavanje, na gubljenje državnosti i narodne osobenosti“, stoji samo jedna potreba – a to je sloboda.

Obelisk na Bajicama

Za nju su ginule generacije naših prađedova. Na njihovoj žrtvi podinuta je savremena Crna Gora, koja ne smije biti ništa drugo do građanske i države pravde, otvorena za sve ljude, nacije i vjere, samostalna i privržena vrijednostima zapadnih demokratija. Boreći se za pravo, čast i slobodu Crne Gore, božićni ustanici su nam predali u amanet prerogative naše državnosti – jezik, naciju, crkvu, na koje se u potonje vrijeme udara sa svih strana.

VESKO PEJOVIĆ