LUČINDANSKI SUSRETI 2022
Tradicionalni Lučindanski susreti održani su 29. 10. 2022. u SKUC-u - Studentski dom Stjepan Radić na Savi, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba. Ove godine po 23. put. Brojni uzvanici i gosti, Crnogorke i Crnogorci, prijatelji Crne Gore, svojim prisustvom uveličali su ovogodišnji Lučindan. Gost Lučindana 2022. bio je KIC POP HOR iz Podgorice.
Tradicija započeta prije 23 godine 1999. nastavljena je i ove godine. Kao i svih prethodnih godina, nijesu izostali komentari: Izvanredno, zadivljujuće, ove godine najbolje...
Organizatori Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb potrudili su se od izbora Gosta Lučindana, do organizacijskih i tehničkih uvjeta, da manifestacija protekne onako kako ona zaslužuje, a već spomenuti komentari potvrda su toga.
Promijenjeno mjesto održavanja i dvorana, ali sve je ostalo isto. Dvorana ispunjena u cijelosti, praznična i svečarska atmosfera, Crna Gora na srcu, veselje i zadovoljstvo, Lučindansko druženje.
Nakon trinaest godina nijesmo imali Grada Gosta iz Crne Gore, razlog su lokalni izbori održani u nedjelju prije manifestacije, ali to ničim nije umanjilo nastup i zadovoljstvo prisutnih Gostom Lučindana KIC POP Horom , koji je svojim izvođenjem oduševio prisutne u dvorani. Sa nama su bili i uzvanici: Izaslanik Predsjednika Crne Gore Boris Bastijančić ; Izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Ljiljana Klašnja ; Otpravnik poslova Ambasade Crne Gore u RH Vladan Žugić ; Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer ; Generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović ;Generalna direktorica direktorata za konzularne poslove i iseljenike Vlade CG gđa. Stanica Popović sa suradnicima; predstavnici crnogorskih društava iz Slovenije, Hrvatske i predstavnici nacionalnih manjina Grada Zagreba.
Program je uspješno moderirala Herijeta Vilović.
Nakon intoniranja himni skupa obratio se predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić , koji je nakon pozdrava uzvanika i gostiju, između ostalog rekao:
Lučindanskim susretima, obilježavamo 170 godina obnove KNJAŽEVINE CRNE GORE. Priča o knjazu Danilu I. (Njeguši 1826.- Kotor 1860.; crnogorski knjaz 1851.- 1860.) opterećena je i danas u Crnoj Gori političkom propagandom i izmišljotinama o njemu kao vladaru i kao čovjeku... To je državnik koji je jako dobro razumio vrijeme i prostor u kojem je djelovao, realno sagledavao crnogorsku zbilju s ciljem da državu vodi putevima napretka, promjenama koje su bile daleko ispred vremena tadašnje Crne Gore. Jedna od njih je i bila, na samom početku njegove vladavine, odista dalekosežna.Razdvajanje svjetovne i duhovne vlasti, napuštanje teokratskog modela i izgradnja Crne Gore kao svjetovne i posljednje knjaževine 1852. godine... O dalekosežnosti njegovih državnih dometa govori i značajan događaj iz 1858. godine, uz pitanje kakve bi bile odluke Berlinskog kongresa 1878. godine, da knjaz Danilo nije te godine napravio razgraničenje s Turskom i time konačno definirao teritoriju države Crne Gore. Takvi državni napori, po pravilu, rađaju unutarnje proturječnosti i konflikte, nerijetko i sukobe, koji ponekad sobom nose previsoku cijenu. Nju je knjaz Danilo platio glavom...
Podsjeća li nas ovaj dio na današnju crnogorsku zbilju, na novu realnost, ne onu nakon 30. avgusta 2020., već ovu bližu od ponedjeljka. Jesmo li zabrinuti za Crnu Goru? I dalje imamo povjerenje u razboritost građana Crne Gore, u njihov borbeni demokratski potencijal da se uspješno suprotstave opakim tendencijama, da se u ime demokracije razmašu retrogradne snage i regresivni asimilatorski, hegemonistički i kleronacionalistički procesi. Neki od događaja, kao onaj vezan uz pokušaj skidanja spomen ploče u logoru Morinj i „upornost inspektora“ i nekih „vršilaca dužnosti“ da to provedu, izazivaju određenu zebnju. Ta ploča kao i ona na Visu u spomen admiralu Barovići pokazatelj je odnosa dvije države.Ploča u Morinju je i civilizacijski čin sučeljavanja sa svojom prošlošću, što neki pojedinci i grupe u Crnoj Gori ne žele. Pa se ponovo pitamo:
Nova zbilja u Republici Hrvatskoj, nakon objave rezultata popisa stanovništva iz 2021. godine, koji pokazuje da je došlo do trenutnog smanjenja broja pripadnika crnogorskog korpusa u zadnjih deset godina. Ukupan broj Crnogoraca i Crnogoraca u RH po ovom popisu je 3127. Na razini RH je to pad oko 30%, u pojedinim gradovima i županijama i preko 40%. Ovi rezultati su odrednice aktivnosti u narednom razdoblju, u programskom smislu, NZCH i njezinih članica. Nakon temeljite analize provedene u svojim sredinama... I na kraju - 13. 10. 2022. u Podgorici je preminuo naš veliki prijatelj.Čovjek koji je izuzetno cijenio rad i ljude u NZCH, crnogorski književnik, književni kritičar, esejista, antologičar i urednik, dugogodišnji predsjednik Matice crnogorske, a prije svega veliki čovjek BRANKO BANJEVIĆ, koji je iznad svega volio Crnu Goru. OVĐE )
Zbor "Montenegro" Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb, pozdravio je učesnike i goste pjesmama dobrodošlice. Izveli su: SPOVED, KOM PLANINA I OJ ĐEVOJKO ŠTO MI REČE.
Generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović u svom obraćanju uzvanicima i gostima kaže:
ne preostaje nam drugo nego da zajednički učinimo što je do nas, kako bi Crna Gora započela novi ciklus obnove, suočavajući se sa sobom i svojim slabostima. Najzad, crnogorsko društvo se, uprkos svemu, zarad svoje budućnosti, mora uspostaviti na vrijednosnom sistemu i moralu koji su gradili naši preci, vraćajući se tako svojoj suštini. To će biti najbolji i najbrži način da se svrstamo uz napredne europske i svjetske države i da od njih budemo poštovani i prihvaćeni. Klasična Crna Gora i crnogorski čovjek bili su poznati po jedinstvenom moralnom idealu, ali i osobenoj kulturnoj matrici.To su bili prvenstveni znaci njihovog prepoznavanja, samoprepoznavanja, ali i crnogorskog nacionalnog dostojanstva... Na samom kraju bih vas pozdravio riječima velikog vojvode Mirka Petrovića, brata knjaza Danila Petrovića i oca kralja Nikole I, predvodnika crnogorske vojske u bitci na Grahovcu 1858. godine. . . . . . . Zagrebački časopis Naše gore list u reportaži o njegovom susretu s Hrvatskom studentskom omladinom u Beču, krajem 1862. godine donosi njegov govor: „Vi ste rekli lipi moji Hrvati – što vam je na srcu ležalo. Milo mi je čuti, gdje tako govorite i tako dobro mislite za svoju braću Crnogorce. Tako i valja: ta mi smo jedan rod, jedna krv, jedan jezik, jedno ime, jedna nam je vjera hrišćanska.Hrvati su valjani ljudi i pošteni rodoljubi.... Imajte Crnogorce uvijek na srcu i ljubite ih kao što oni na srcu nose i ljube Hrvate“. (obraćanje u cijelosti možete pročitati OVĐE )
Obraćajući se prisutnima, u svom tradicionalnom nadahnutom govoru predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer istaknuo je:
Svake godine sa ovim mjestima ističemo veliku i nezaobilaznu ulogu Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, kao i člana Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, ispred crnogorske nacionalne manjine, u velikom doprinosu i suradnji koja je od izuzetne važnosti, iu razvoju. . . . . . . odnosa između Hrvatske i Crne Gore, bez obzira na politička kretanja, kao i postotak crnogorske i hrvatske nacionalne manjine u smislu pitanja uspostavljanja povjerenstva, zaštite ljudskih prava i prava nacionalnih manjina koje određuju i pokazatelj su mjesta svake zemlje u međunarodnoj zajednici.Sve to stvara temelje i preduvjete za buduće generacije u afirmaciji, promicanju i osnaživanju tolerancije, razumijevanja, uvažavanja, solidarnosti, OVĐE . )
Izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba, pokrovitelja Lučindana 2022. Ljiljana KLašnja u pozdravu prisutnima je između ostalog naglasila:
Grad Zagreb surađuje sa crnogorskom zajednicom u duhu međusobnog razumijevanja i prijateljstva, svih ovih godina Grad daje veliki doprinos ostvarivanju prava pripadnika crnogorske kao i prava svih nacionalnih manjina, i na to smo ponosni... Članovi crnogorske nacionalne zajednice nisu samo integrirani i punopravni članovi našeg Grada, nego su posvećeni i našoj zajedničkoj misiji da Zagreb bude tolerantna i sigurna sredina, koja svoju multikonfesionalnost i multietničnost shvaća kao prednost, kao svoje bogatstvo. Ustrajnim čuvanjem svog nacionalnog i vjerskog identiteta, kulture i tradicije dajete doprinos toj različitosti... (obraćanje u cijelosti možete pročitatiČlanovi crnogorske nacionalne zajednice nisu samo integrirani i punopravni članovi našeg Grada, nego su posvećeni i našoj zajedničkoj misiji da Zagreb bude tolerantna i sigurna sredina, koja svoju multikonfesionalnost i multietničnost shvaća kao prednost, kao svoje bogatstvo. Ustrajnim čuvanjem svog nacionalnog i vjerskog identiteta, kulture i tradicije dajete doprinos toj različitosti... (obraćanje u cijelosti možete pročitati Članovi crnogorske nacionalne zajednice nisu samo integrirani i punopravni članovi našeg Grada, nego su posvećeni i našoj zajedničkoj misiji da Zagreb bude tolerantan i siguran). ). ). ). ). ). sredina, koja svoju multikonfesionalnost i multietničnost shvaća kao prednost, kao svoje bogatstvo.Ustrajnim čuvanjem svog nacionalnog i vjerskog identiteta, kulture i tradicije dajete doprinos toj različitosti... (obraćanje u cijelosti možete pročitati OVĐE )
Savjetnik za ustavni sustav i pravna pitanja Boris Bastijančić , kao izaslanik predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, obratio se prisutnima na „Lučindanskim susretima 2022“, održanim u Zagrebu, i uputio najsrdačnije čestitke Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske povodom uspješne organizacije, 23. po redu, tradicionalne manifestacije, s najboljim željama za dalji uspjeh u sadržajnom radu, naslonjenom na dosadašnje višedecenijske zapažene rezultate Zajednice. Iskazao je zahvalnost crnogorskim društvima, njihovim članovima i svim Crnogorcima u Republici Hrvatskoj što godinama ponosno predstavljaju i njeguju svoju jedinstvenu kulturno-povijesnu riznicu izvan granica matice, ujedno doprinoseći uvećanju i legitimisanju bogatstva demografske slojevitosti i kulturne raznolikosti Republike Hrvatske.Način na koji to činiti, istaknuo je Bastijančić,
„Sve to ne bi bilo moguće, u postojećoj mjeri, bez otvorene i kontinuirane institucionalne potpore Republike Hrvatske, u prvom redu Ministarstva kulture, Savjeta za nacionalne manjine i Grada Zagreba – koji je prepoznatljiv po tome što se ne asimilira, već afirmiše i štiti manjinske nacionalne zajednice, u ambijentu gdje su Crnogorci ravnopravni građani Republike Hrvatske, u punom i pravom smislu tih riječi. Isto takav status i važnu ulogu imaju Hrvati u Crnoj Gori. O tome najbolje svjedoči naš normativni okvir, njegova primjena, kao i brojne aktivnosti i kulturno-edukativni projekti realizirani od strane Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Tivta i Hrvatskog građanskog društva Crne Gore iz Kotora“, naglasio je Bastijančić. U tom smislu, osvrnuo se na nedavno održanu svečanost povodom 30 godina rada Nacionalne zajednice Crnogoraca u Republici Hrvatskoj i petu godinu projekta ,,Putevima bokeljskih Hrvata'' (ove godine predstavljen u Europskom parlamentu), čiji su pokrovitelji, u oba slučaja, predsjednici Crne Gore. Gore. Gore. Gore. Gore. Gore. Gore. Gore i Republike Hrvatske. To rječito govori o razini, kvaliteti i razumijevanju inače sadržajnih i intenzivnih dobrosusjedskih odnosa dvije zemlje i njihovom očekivanom kretanju ka daljnjem unapređenju.
„Danas naša Crna Gora prolazi kroz teške i turbulentne društvenopolitičke izazove, vjerojatno i najveće u svojoj novijoj povijesti. Ali, neće i ne smije se skliznuti s puta neprolaznih civilizacijskih vrijednosti, dominantno usmjerenog ka odredištima gdje živi i radi njeno iseljeništvo – puta u moderni i razvijeni svijet, u kojem će naša Država biti svoja, jaka i stabilna u potencijalno ukupnom obimu kada joj dio stanovništva nastanjenog unutar njenih granica, koji uporno negira i potkopava atribute crnogorske državnosti i njenog građanskog bića, bude klicao, volio je i poštovao onako kako to čini njeno iseljeništvo“, zaključio je Bastijančić. (obraćanje u cijelosti možete pročitati OVĐE )
Nakon njihova obraćanja pozornica je prepuštena Gostu Lučindana KIC POP HORU iz Podgorice, pod dirigentskom palicom Zoje Đurović .
Prvi crnogorski pop hor počeo je radom 1. marta 2017. godine, a hor već pet ipo godina uspješno vodi menadžerski tim Snežana Burzan Vuksanović i Sanja Radusinović, pod okriljem NVU Kutak i uz logističku podršku JU KIC "Budo Tomović". 60 istinskih zaljubljenika u muziku, pjevanje i druženje, raznih profesija i generacija iz cijele Crne Gore. Dirigentica KIC pop hora je prof. Zoja Đurović, magistra dirigovanja.KIC pop hor priredio je do sada skoro 80 koncerata širom Crne Gore, kao i nekoliko u regionu u: Beogradu, Sarajevu, Skoplju, Puli, Prijepolju Osim pop repertoara, hor je poznat po svom projektu "Bez dileme - antifašizam", odnosno repertoaru partizanskih i antifašističkih pjesama, za koje je dobio prestižnu Povenju za zasluge u razvoju i unapređenju antifašizma SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.
Nastupili su sa sljedećim programom:
Crnom Gorom; Titograd; Oj đevojko drugarice, a cappella; Ciganska pjesma; Moja je pjesma lagana; Grad zvijezda; Plesna kraljica; Đevojko mala; Pjevam danju, pjevam noću; Negativ; Bella ciao; Kraj Sutjeske hladne vode; Odiseja- solistkinja Slavica Dragović; Konjuh planinom, a cappella; Zemljo moja; Dođi u 5 do 5; Hava Nagila; Mene voljela; Računajte na nas; Ay Carmela
Svojim nastupom oduševili su prisutne u dvorani i koji su zajedno s članicama Hora pjevali sve izvođene pjesme. BRAVO!!!
Nakon Koncerta u SKUC-u članice i članovi KIC POP HORA bili su gosti u Crnogorskom domu:
Dio atmosfere prenosimo na fotografijama koje su u prilogu ovog teksta.
vidimo se na Lučindanskim susretima 2023.
SKRAĆENI PREGLED ODVIJANJA LUČINDANSKIH SUSRETA 2022. POGLEDAJTE NA:
NASTUP ZBORA "MONTENEGRO" POGLEDAJTE NA:
NASTUP KIC POP HORA POGLEDAJTE NA:
