NZCH OBILJEŽILA 30 GODINA OSNIVANJA I DJELOVANJA

Skromno, dostojanstveno i svečano, kako i priliči jubilej, ali i način rada i djelovanja, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske obilježila je 30. godišnjicu osnivanja i djelovanja.

Svečanost je održana 21. 12. 2021. u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji su i osobno, sa svojim suradnicima, bili prisutni.

Svečanosti Su prisustvovali i izaslanike predsjednika Hrvatskog Sabora gospodin Davor Ivo  Stier , izaslanik predsjednika Vlade RH Akademik  Zvonko  Kusić , bivši predsjednik Hrvatskog Sabora gospodin Luka Bebić , upravnik poslova Ambasade CG u da RH gospodin Damir  Grbović , izaslanica gradonačelnik Grada Zagreba gospođa  Elizabeta Knorr , predsjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije gospođa  Martina Glasnović , predsjednik Savjeta za nacionalne manjine gospodin Aleksandar Tolnauer , predsjednik Matice crnogorske gospodin Dragan Radulović, posebne savjetnice Ministra vanjskih i europskih poslova  Vanda Babić Galić , predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske gospođa  Gloria Božinović , predstavnica Gradskog ureda za međugradsku i međunarodnu suradnju, ljudska prava i prava nacionalnih manjina gospođe Ljiljana Klašnja i Tanja Horvatin , predstavnici Hrvatskog građanskog društva CG iz Kotora i Hrvatskog nacionalnog vijeća CG iz Tivta, predstavnici crnogorskih udruga i društava iz Republike Slovenije, predstavnici udruženja i društava članica NZCH, predstavnici vijeća nacionalnih manjina Grada Zagreba.

Nakon intoniranja prisutnima obratio se  Danilo Ivezić, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske: 

„Dame i gospodo, uvaženi uzvanici i gosti, drage Crnogorke i Crnogorci.

Dozvolite mi da na početku uputim poseban pozdrav:  predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću i predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću koji su pokrovitelji ove naše svečanosti i koji su našli vremena biti večeras, sa svojim suradnicima, ovđe s nama. hvala vam...

Prije točno 30 godina osnovana je NZCH. Osnivačka skupština održana je 21. 12. '91. u Zagrebu. Osnivačkoj skupštini predsjedavao je prof. Veselin Simović-Aga, a za prvoga predsjednika izabran je publicista Drago Kastratović. Zajednica je registrirana 16. 1. '92. rješenjem Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske i upisana kao udruga građana u registar. Bila je to, među prvim, primjena, u praksi tek donesenog „Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama io pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj“. Sve iza toga je, povijest!

Proteklih trideset godina je priča o našim zamislima i ostvarenjima, maštanjima i nadama, uzletima i iskušenjima to je, u stvari, priča o nama samima, kakvi bjesmo i što činjesmo u proteklom periodu. Nemoguće je u ovom današnjem obraćanju pokazati sve u svom punoću i slojevitosti pojedinačnih i zajedničkih sudbina, ali je ovo prilika da se barem fragmentarno podsjetimo na neke bitne i prijelomne, kao i na jednu pojedince koji su svojom nesebičnošću i angažmanom omogućili ovih trideset godina njenog postojanja , neki od njih su danas sa nama, a veliki broj njih nažalost više nije. Prva dekada i prostor djelovanja Nacionalne zajednice određen je ukupnošću tadašnjih odnosa u Republici Hrvatskoj.Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske formirana je u vremenu koje nije bilo blagonaklono prema Crnogorcima i Crnoj Gori. U najtežim ratnim godinama prve polovice 90–tih godina, Nacionalna zajednica je nosilac brojnih i zapaženih inicijativa, tribina, izdavačkih pothvata, kao trajno svjedočanstvo političke lucidnosti, građanske hrabrosti i poduzetnosti hrvatskih Crnogoraca. A na liniji kako afirmacije hrvatske suverenosti, tako i nastojanja da se i Crna Gora izmakne iz opakog hegemonističkog stroja. I danas zadivljuje dosljednost s kojom su Crnogorci u Hrvatskoj, pošteno i mudro, dokazivali opredjeljenje da je njihova humanistička misija da ukupnom djelatnošću pokušaju vratiti izgubljeno povjerenje, izgraditi porušene mostove suradnje dvije države i izvući Crnu Goru iz historijskog bespuća. Ideja nezavisne i međunarodno priznate Crne Gore s formiranjem Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru (u čija tijela su bili uključeni naši članovi Veselin Aga Simović , slikar Dimitrije Popovići književnik Mirko Kovač ) dobila je svoje završne oblike, kao i dugogodišnju aktivnost NZCH na internacionalizaciji crnogorskog pitanja i pravu Crne Gore da samostalno odlučuje o svojoj sudbini. Završni čin ovog procesa zbio se na povijesnom referendumu 21. 5. 2006.

Vezano uz najnovija zbivanja u Crnoj Gori nakon parlamentarnih izbora od 30. 8. 2020. godine Nacionalna zajednica je jasno i nedvosmisleno izrekla svoj stav: pozdravili smo demokratski iskorak promjenjivosti vlasti na izborima, izrazili su se nadu da će demokratski iskoraci i reforme biti brzi i vidljivi , izrekli i određenu sumnju u realizaciju istih, a posebno istakli: da nas je dugogodišnje iskustvo "naučilo da imamo povjerenje u razboritost građana Crne Gore, u njihov borbeni demokratski potencijal da se uspješno suprotstave opakim tendencijama da se u vremenu demokratije razmašu retrogradne snage i regresivni asimilatorski , hegemonistički i kleronacionalistički procesi Kao i vazda, našu podršku uživaju svi istinski borci za suverenost Crne Gore, svi koji je demokratski grad i pravno čuvaju, svi koji su ponosni na svoju baštinu i samosvjesno oblikuju svoju budućnost, svi koji znaju… da drugoga čuvaju od sebe, ali da nikada i nikome ne daju svoje, da sačuvaju svoju državu"... 

Smisao ukupnog djelovanja i ostvarivanja kulturne autonomije je u kvalitetnoj integraciji u hrvatsko društvo i državu nasuprot asimilaciji i getoizaciji. U integraciji našeg manjinskog korpusa, prije svega podrazumijevamo kulturu kao našu legitimaciju, odnosno njeno javno afirmiranje u svim sredinama u kojima živimo.

Prepoznati smo po kvaliteti i brojnosti programa koje stvaramo u suradnji s partnerima iz Crne Gore. Takav je i Program Kulturne manifestacije-Dani crnogorske kulture , kojim smo, od 2004. kao multidisciplinarni program (s nizom prvorazrednih izložbi, koncerata, kazališnih predstava, filmova- istaknutih crnogorskih autora i mladih neafirmiranih stvaralaca), javnosti Republike Hrvatske predstavili veliki broj crnogorskih umjetnika , suvremenu kulturnu scenu Crne Gore ali i karakteristike i obilježja njene tradicionalne kulture... (obraćanje u cijelosti možete pročitati OVĐE )

U ime Savjeta za nacionalne manjine RH prisutne je pozdravio predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer:

"...Neosporna je činjenica da je ovih 30 godina djelovanja Nacionalna zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj dala ogroman i nemjerljiv doprinos u prevladavanju tog nesretnog ratnog i poratnog vremena u kojem je trebalo iskazati mnogo strpljenja, mudrosti i razumijevanja za prevladavanje političkih, psiholoških, gospodarskih te ljudskih problema, te da se u tim i takvim okolnostima otvori stvarni realni proces integracije crnogorske nacionalne manjine u javni, politički i društveni život Republike Hrvatske.

U tom procesu, neovisno o svim izazovima i poteškoćama Nacionalna zajednica Crnogoraca aktivno se uključila u prevladavanje i rješavanje problema koji su u to doba stajali na putu, te bez obzira na njihovu brojnost uspjela uključiti u svoj rad istaknute i priznate crnogorske intelektualce afirmirane u hrvatskom društvu čime je postigla ono što je najbitnije i najvažnije, a to je osim osobne afirmacije, afirmacija Crne Gore i Crnogoraca kao nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj....(obraćanje u cijelosti možete pročitati OVĐE )

Iz obraćanja predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića :

"Učinili ste mi veliku čast pozivom da zajedno s predsjednikom Milanovićem budem pokrovitelj i sudionik na svečanostima povodom velikog jubileja – 30. godišnjice Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Ovo je veliki događaj za Zajednicu, za crnogorska udruženja koja su njeni članovi, ali isto tako i za Crnu Goru i za Hrvatsku. 

Čestitajući vam jubilej mogu sa zadovoljstvom konstatovati da ste u protekle tri decenije izgradili čvrste temelje jedne moderne institucije koja će i ubuduće biti snažan oslonac očuvanja i afirmacije suradnje crnogorskog identiteta, i Crne Gore i Hrvatske. Korpus hrvatskih Crnogoraca je po mnogo čemu jedinstven. Nacionalna zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je najorganizovanije i najintelektualnije naše udruženje u inostranstvu.Nakon raspada zajedničke države, Crnogorci u Hrvatskoj, koji su ovdje uglavnom došli zbog sticanja novih znanja na renomiranom Zagrebačkom sveučilištu i drugim visokoobrazovnim hrvatskim školama, u novim političkim i državnim okolnostima, odlučili su da formiraju ovu svoju organizaciju, znajući da se svaka zajednica, i svaka ideja najbolje čuva i unapređuje unutar institucije. prihvatili su Hrvatsku kao svoju državu, poštujući volju hrvatskih građana kao izraz njihove legitimne i povijesne utemeljene težnje za samostalnost, priželjkujući da i narod kome pripadaju obnovi državnu nezavisnost. Zajednica je od početka imala jasne stavove o crnogorskom državnom i nacionalnom pitanju i bila jedinstvena u opredjeljenju za građansku, multietničku i evropsku Crnu Goru.Povezala se sa suverenističkim partijama i društvenim antiratnim kulturnim pokretima u Crnoj Gori. Pomagala ih je i financijski, doprinosila izdavanju knjige PEN Centra i Matice Crnogorske, organizirala naučne skupove o crnogorskom nacionalnom pitanju, i aktivno radila na obavještavanju evropske javnosti o prilikama u Crnoj Gori. Želim da izrazim zahvalnost svim pripadnicima NZCH i svim Crnogorcima u Hrvatskoj na nesebičnoj podršci obnovi crnogorske nezavisnosti 2006... Ovo je prilika da podsjetimo da je djelovanje NZCH utemeljeno na viševjekovnoj tradiciji crnogorsko-hrvatskih veza, čemu doprinosi doseljavanju Crnogoraca na prostoru Hrvatske od davnih vremena .U Ljetopisu popa Dukljanina, najstarijem crnogorskom književno-istorijskom djelu iz 12. vijeka, opisan je sabor u Duvanjskom polju sredinom 8. vijeka na kome su slovenska plemena, a među njima Dukljani i Hrvati, dobili prve državne granice. Ljetopis je pokazatelj istorijske svijesti koja je u vrijeme njegovog nastanka vladala, i zagovarala bliskost južnoslovenskih naroda. Političke, kulturne, ekonomske i druge veze između prostora Crne Gore i Hrvatske bile su snažne i tijekom Srednjeg vijeka. Tada dolazi do prvih migracija o kojima postoje svjedočanstva u našim i inostranim arhivima. Kraj prve polovine 17. vijeka osnovana je i prva crnogorska kolonija na prostoru današnje Hrvatske, crnogorska naseobina u selu Peroj, u Istri.Računa se da je u drugoj polovini 17. vijeka u Istri živjelo oko 2500 crnogorskih doseljenika. I nakon gotovo četiri vijeka naši Perojci i danas čuvaju svoj crnogorski identitet i vezu sa svojom starom domovinom. To je jedinstven istorijski fenomen. Ne vjerujem da je igdje u svijetu jedna mala zajednica pokazala takvu postojanost u očuvanju svog identiteta. Zahvalni smo što su bili pošteđeni od pokušaja asimilacije u sredini u kojoj su se doselili. Nažalost, registriramo nas na drugim adresama, izvan Hrvatske, nakon raspada zajedničke države... Ovo je prilika da izrazim zahvalnost Republici Hrvatskoj u odnosu prema Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske i Crnogorcima koji u njoj žive.Mi ne zaboravljamo iskreno zalaganje hrvatskog rukovodstva kod međunarodne zajednice uoči referenduma o nezavisnosti prije 15 godina, kao ni kontinuiranu pomoć i podršku Hrvatske za članstvo u NATO-u iu pregovaračkom procesu sa EU. Entuzijazam naših hrvatskih prijatelja da vidi Crnu Goru kao članice Europske unije ne izostaje ni u ovom vremenu, kada je kod nas usporen put ka Europi. Takva podrška i razumijevanje snažan su podstrek za proevropske snage u Crnoj Gori da zemlju još odlučnije povedemo evropskim putem...

Poštovani prijatelji,

U znak priznanja za ukupno djelovanje tijekom protekle tri decenije odlučio sam da odlikuje Nacionalnu zajednicu Crnogoraca Hrvatske Ordenom crnogorske zastave trećeg stepena, kakvim je ranije odlikovan i Hrvatsko građansko društvo u Crnoj Gori. Želim da uspješno predstavite svoju veliku misiju, na dobrim vašim članovima, na dobro vaše Crne Gore i vaše Hrvatske... (cjelokupno obraćanje možete pročitati OVĐE ) 

Iz obraćanja predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića :

Dragi prijatelji,

Poštovani gospodine Predsjedniče,

Ono što Crnogorce resi kao naciju, kao dobrovoljnu zajednicu prostora, kulture i sjećanja je upravo identitet. Taj identitet je u meni kao u nekome tko sa tim krajem i sa tim prostorom nema baš nikakve veze, mada moje prezime se nalazi vjerojatno gore iu Kučima iu Piperima, iu Beranama, vrlo rijetko se nalazi među sedam plemena crnogorskih brda, znam ih sve. Taj identitet je nešto toliko posebno, osobito, jedinstveno i neiskorjenjivo da delikatno stanje u kojem se vaša država nalazi, a nalazi se, naprosto ni na koji način po meni ne ugrožava postojanost jedne ideje i jednog puta koji je neminovno, nezaustavljivo evropski. EU vas trenutno ignorira... Želim vam još puno sretnih godišnjica. Želim da vaša država napreduje, jer ostvarili ste državu. Neizrecivo je koliko je to značilo Hrvatima u njihovoj historiji. Čuvajte svoju kulturu i identitet, ona je evropska. Ona je isto tako istočno-kršćanska, ona je pravoslavna, jer bez toga Gorski Vijenac ne postoji, to je naprosto tijelo bez glave. Ona je i sekularna i moderna. Sve to skupa je danas evropska Crna Gora, i kada budete ulazili u Evropu gledajte šta su to evropske vrijednosti ali nemajte zabluda, nisu iste. Vrijednosti briselske demokratije su vrijednosti s kojima se čovjek u procesu pregovora može usuglasiti, međutim onoga trena kada oni preuzmu i kada se počnu nametati oko nacionalnih vrijednosti, vrijednosti tradicije, ovakvima ili onakvima, sekularnim ili vjerskim. i kada budete ulazili u Evropu gledajte šta su to evropske vrijednosti ali nemajte zabluda, nisu iste. 

Doprinosi Gorskog vijenca hrvatskoj kulturi, barem onoj kulturi kojoj ja pripadam, njenoj epici, etosu, patosu i logosu nije beznačajan. Trudio sam se stalno i nikako nije uspio naučiti prvih desetak stihova, teško je, jezik je star ali za kraj vam želim da skupite snagu i naravno, ne doslovno kako kaže završetak Gorskog vijenca nego figurativno, da se borite u skladu sa onim ''Boj ne bije svijetlo oružje, već ga bije srce u junaka'“, ili kako je to otprilike napisao Njegoš: ''Mrtvu glavu ne diže iz groba ni prekoova bistra džeferdara, nek' je tvoja glava na ramenima ti ćeš pušku drugu ruku Mandušića Vuka biće svaka puška ubojita''. 

Da je vječna Crna Gora! (cjelokupno obraćanje možete pročitati OVĐE ) 

Nastup Dušanke Belada je bio po ocjeni svih prisutnih, poseban doživljaj. Upravo je to bio pečat ovoj priči o trideset godina Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Potvrda osnovne odrednice da je kultura osnovna odrednica djelovanja i rada NZCH.

PROGRAM: 

Noć skuplja vijeka- Mirko Roganović

Jedno jutro u svitanje zore - Božidar Ivanišević

Pod onim gorom zelenom - crnogorska izvorna

Poljem se vija - crnogorska izvorna

Još ne sviće rujna zora - crnogorska izvorna

Galeb i ja - Oliver Dragojević

T o je ono što me čini sretnom - Josipa Lisa

Zamislite - John Lennon

Il tuo mondo - Claudio Vila

Bokeljska noć - Vice Vukov

Uspavanka - Dušanka Belada

 Kroz program obilježavanja jubileja vodila nas je MILANKA BULATOVIĆ

Obraćanje predsjednika NZCH 

https://www.youtube.com/watch?v=PQUzweXRI_k

Obraćanje Predsjednika Crne Gore 

https://www.youtube.com/watch?v=Hmst6qXUKM0&t=1s

Obraćanje Predsjednika Republike Hrvatske 

https://www.youtube.com/watch?v=NRDjWhKDmTI&t=2s

VIDEO ZAPISI OBRAĆANJA S PORTALA PREDSJEDNIK.ME

KONCERT DUŠANKE BELADE:

https://www.youtube.com/watch?v=2eeGN3JpL3M

POZIVNICA: