povratak na sve vijesti

CRNOGORSKA DRŽAVA PRED IZAZOVIMA DEMOKRACIJE

utorak, lipnja 29. 2021.

Tek u jedanaestom ciklusu parlamentarnih izbora, nakon tri desetljeća formalno višestranačkog režima, prvi put u suvremenoj crnogorskoj postsocijalističkoj povijesti, došlo je do demokratske smjene stranke na vlasti. Smjena s vlasti vječno vladajućeg DPS-a pravi je početak uspostavljanja unutrašnje suverenosti crnogorske države kao deprivatizirane javne vlasti svih svojih građana. pišu: Danilo Ivezić i Dragutin Lalović

CRNOGORSKA DRŽAVA PRED IZAZOVIMA DEMOKRACIJE

(nakon XI. parlamentarnih izbora, 30. kolovoza 2020.)

pišu: Danilo Ivezić i Dragutin Lalović

Tek u jedanaestom ciklusu parlamentarnih izbora, nakon tri desetljeća formalno višestranačkog režima, prvi put u suvremenoj crnogorskoj postsocijalističkoj povijesti, došlo je do demokratskih smjena stranaka na vlasti. Smjena s vlastima vječno vladajućeg DPS-a pravi je početak uspostavljanja unutrašnje suverenosti crnogorskih država kao oduzimanje javnih vlasti svih svojih građana.

Neočekivano i predugo iščekivano, DPS je najzad prestao biti državna partija, država njezina strana privatna država. Takva duboka strukturna promjena označava mnogo dubljih povijesnih prijeloma od običnih demokratskih izmjena na vlasti: cijeli stari režim stranačkog sustava s pretežnim strankama i polukompetitivnim izbornim sustavima, kao i autoritarna država koja odgovara, najzad biva početak i otvaranje mogu se preoblikovati partijskim i autoritarnim u pravnoj i demokratsku državu, monističku u pluralističku demokraciju, semikompetitivnoga u kompetitivnom izbornom modelu.

Da bismo mogli razumjeti karakter političkih promjena u Crnoj Gori, valja najprije predočiti vrlo specifičnu crnogorsku stranačku scenu, u svjetlu rezultata posljednjih parlamentarnih izbora.

  1. Izborni rezultati

Na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, održanim 30. kolovoza 2020. godine, sudjelovalo je šest političkih stranaka i pet koalicija.

POLITIČKE STRANKE :

1) Socijaldemokrate.

2) SDP (Socijaldemokratska partija).

3) Bošnjačka stranka.

4) HGI (Hrvatska građanska inicijativa).

5) HRS (Hrvatska reformna stranka).

6) DPS (Demokratska parija socijalista; na njihovoj listi bio i predsjednik Liberalne partije).

IZBORNE KOALICIJE :

1) CRNO NA BIJELO - koaliciju čine: Građanski pokret URA, Stranka pravde i pomirenja, Grupa birača CIVIS i nezavisni intelektualci.

2) ZA BUDUĆNOST CRNE GORE - veliku koaliciju čine: Demokratski front (mala koalicija unutar nje čine: Nova srpska demokratija, Pokret za promjene, Demokratska narodna partija), Socijalistička narodna partija Crne Gore, Prava Crna Gora, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Partija udruženih penzionera i invalida Crne Gore, Jugoslovenska komunistička partija Crne Gore, Srpska radikalna stranka, Stranka penzionera, invalida i socijalne pravde.

3) MIR JE NAŠA NACIJA - koaliciju čine: Demokrate - Demokratska Crna Gora, DEMOS (Demokratski savez), Partija penzionera i restitucije, Građanski pokret Nova ljevica.   

4) JEDNOGLASNO - albanska koalicija koju čine Demokratska Partija, Demokratska Unija Albanaca i Demokratski Savez u Crnoj Gori - Koalicioni shqiptar “Bashkë nji za” Partia Demokratike, Unioni Demokratik i Shqiptarëve dhe Lidhja Demokratike në Mal të Zaltë.

5) ALBANSKA LISTA i LISTA SHQIPTARE.

 Ukupno je u izborni proces uključen trideset subjekata, od političkih stranaka, preko nevladinih organizacija, do interesnih skupina, na jedanaest kandidatskih lista.

Pravo glasa imalo je 540.026 birača. Za pravo iskorištavanja je 413.894 birača (74,64%), što smatra visokim stopom izlaznosti i zavidnim stupnjem participativnih političkih kultura.

Od jedini izbor izbornih lista njih devet, osvojio je skupštinski mandat. Evo kao izgleda nova struktura parlamenta, koja u cjelini ima 81 poslanika:

1) DPS - 30 mandata (35,06%); 

2) ZA BUDUĆNOST CRNE GORE - 27 mandata (32,55%);

3) MIR JE NAŠA NACIJA - 10 mandata (12,53%);

4) CRNO NA BIJELO - 4 mandata (5,54%);

5) SOCIJALDEMOKRATE - 3 mandata (4,09%);

6) BOŠNJAČKA STRANKA - 3 mandata (3,98%);

7) SDP - 2 mandata (3,14%);

8) JEDNOGLASNO -albanska koalicija - 1 mandat (1,14%);

9) ALBANSKA LISTA - 1 mandat (1,58%) ...

... Osobni profil "ekspertsko-nepolitičke" Vlade Crne Gore

Proces konstituiranja nove vlasti, koji su formirali prikazivanje političkih aktera, bio je izuzetno složen i zahtjevan, s obzirom na činjenicu da je zajednički nazivnik bio isključivo "smjena nedemokratske i korumpirane ovisne vlasti". Izborni uspjeh iznenadio je i njih same, zatekavši ih nespremne za preuzimanje državnih odgovornosti. Lakši dio posla pri preuzimanju vlasti ipak je ubrzan nakon izbora obavljen, tako da je formirana nova zakonodavna vlast, u kojoj je funkcija predsjednika Skupštine Crne Gore pripala čelniku Demokrata (odnosno koalicija "Mir je naša nacija") Aleksi Bečiću. Mnogo je složeniji i neizvjesniji bio proces konstituiranja nove koalicijske izvršne vlasti. U postupku predlaganja mandatara i sastava Vlade odmah je iskrslo pitanje tzv. političkih zasluga i ambicija lidera triju koalicija, “Zaslužnih osoba”. Bila je potrebna preko tri mjeseca (prekoračen je ustavni rok od 90 dana) da se usaglasi sastav Vlade. Sve je prelomljeno čuvenim sastankom čelnika pobjedničkih koalicija u manastiru Ostrog (u rujnu 2020.), u organizaciji mitropolita Amfilohija Radovića, čime je potvrđeno, ako je bilo ikakvih dilema, tko je stvarni šef pobjedničkih koalicija. Amfilohije je svojim autoritetom ne samo imenovao mandatara nego i iz sastava Vlade isključio čelnike Demokratskog fronta. Tako je Amfilohije, preko svog povjerenika, mandatara Zdravka Krivokapića, preuzeo u svoje ruke i svjetsku vlast, s imperativnim zadacima da najprije riješi pitanje statusa svoje "Pravoslavne crkve u Crnoj Gori", da ukloni sva sportska pitanja iz Zakona o vjerskim zajednicama (koji je izazvao molibane i litije koje su prokrstarile Crnom Gorom u 2019.

S pravom prozvana "manastirskom", s obzirom na mandatara, s obzirom na osobni sastav, s obzirom na njene političke ciljeve, a da bi se koliko -toliko prikrio njezin klerikalni karakter i uvjerljivo obrazložio zašto u njenom sastavu nema lidera pobjedničkih stranaka - nova Vlada najavljena je kao “ekspertska i nestranačka”. Tek na sjednici Skupštine Crne Gore održane 4. 12. 2020. (preko tri mjeseca nakon izbora) konstituirana je nova Vlada s dvanaest ministara (premijer će biti nazvan „apostolskim“, ne samo zbog broja), te s predsjednikom i jednim potpredsjednikom.

Obratimo sada punu pozornost na to tko su ministri-eksperti Vlade Crne Gore od 2020. godine. Podaci o njima već su dijelovi (za neka ministarstva bez podataka) iz službenih biografija na stranici Vlade Crne Gore i podaci koji su dostupni na internetu. Što se iz tih karijera može iščitati u kojoj mjeri jedan može odgovoriti na uporno isticanje (iz kruga Vlade i njenog predsjednika) da se radi o ekspertima i nepolitičkim (nestranačkim) osobama? ... 

... Karakter nove vlasti

U vladi stručnjaka, a ne pravoj političkoj vladi, nalazimo vrlo važan izuzetak u funkciji potpredsjednika dr. Sc. sc . Dritana Abazovića, čelnika najslabije male koalicije "Crno na bijelo" i građanskog pokreta URA. Samo jedan jedini političar, i to najslabije grupe (4 poslanička mjesta), nalazi se u Vladi, dok politički čelnici dvije najjače formacije, Demokratskog fronta (19 poslaničkih mjesta; Nova srpska demokratija - 9, Pokret za promjene - 5, Demokratska narodna partija - 5) i Demokrata (9 poslaničkih mjesta) nisu u njenom sastavu. Točnije, s najvažnijim političkim funkcijama u državi isključeni su samo vodeći ljudi Demokratskog fronta, dok je lideru Demokrata osigurano mjesto predsjednika parlamenta.

Po uobičajenim parlamentarnim pravilima, najjači je "mala" koalicija, unutar trojne velike pobjedničke koalicije, pripada pravo da iz svojih redova imenuje mandatara Vlade ili barem predsjednika parlamenta. Po ponašanju i izjavama poslanika Demokratskog fronta u dosadašnjem radu Skupštine Crne Gore stižu se dojam da oni novu vladu ne doživljavaju kao svoju, nego kao njima nametnutu. Osobito su njihovi napadi usmjereni na premijera Krivokapića, prema kojima su često brutalni i od parlamentarnih oporbi i kritičke javnosti.

Sukob je kulminirao kada je premijer Krivokapić 6. aprila 2021. uputio zahtjev Skupštini za smjenu ministra pravde Leposavića zbog njegovog skandaloznog nepriznavanja punovažnih haških presuda o genocidu u Srebrenici ...

... Prerano je za pouzdan odgovor na očekivanu dilemu može nova vlast (i izvršna i zakonodavna), s brojnim a često i dijametralno suprotstavljenim akterima, uz zadovoljavanje svačijeg političkog interesa i gospodarstvo političkog kolača među njima, odista učinkovito i stručno djelovanje u rješavanju nagomilanih problem i devijacija prethodnog sustava, ili će se cijela priča svesti samo na revanšističko "čišćenje i obračun" sa starim kadrovima. Sve upućuje na stvarnu opasnost da jednu partitokraciju, diskreditira i koruptivnu, zamijeni još gora, koja će omogućiti da se razmašu retrogradne snage i regresivni asimilatorski, hegemonistički i kleronacionalistički procesi (što je u osnovi bitna politička odrednica većine stranaka koje čine koaliciju za budućnost Crne Gore ) .... 

 

... Možemo zaključiti da su rezultati parlamentarnih izbora 2020. godine, načelno, ponajprije višestruko pozitivni, ili barem možemo biti, kao demokratski obzor razvoja Crne Gore. Otvorio se krajnji složen i kontroverzan politički proces, mnogo teži i zahtjevi nego u autoritarnom režimu, u kojem se Crna Gora suočava s velikim neizvjesnostima i manjim opasnostima. Glavna neizvjesnost je u tome što posve otvoreno pitanje može li nova koalicijska vlast, s brojnim akterima i raznorodnim interesima i pogledima, doista djelotvorno djelovati, kao uspješni menadžerski i politički tim, kada nam iskustvo, recimo, Srbija (DOS-ova Đinđićeva vlada) i Hrvatske (Račanova SDP-HSLS-HSS-HNS vlada), pokazuje koliko takve vlade iziskuju političke razboritosti, tolerancije i uzajamnog uvažavanja.

Glavna je opasnost da se crnogorski građani okrenu od sebe samih i posumnjaju u svoje političke kapacitete, da ih krupne početne poteškoće uspostavljaju pluralističke demokracije ne obeshrabre i ne "pobjegnu od slobode". Izabrali smo novu vlast na demokratskim parlamentarnim izborima i prva će im pouka biti da je neposredna vlast samo nužan ali ni  izdaleka još i dovoljan preduvjet za maksimiranje njihovih svestranih ljudskih potencijala i za emancipaciju građanskog društva od tutorstva političkih vlasti.

Država Crna Gora, otkad je sebe simbolički osakatila odustajanjem od toga da se naziva "republikom", sada napokon ima priliku, nazivu usprkos, da u svojoj viševjekovnoj republikanskoj tradiciji i duhu nepokoranja koji joj je svojstven, pronašao je i razvio svoju slobodarsku dušu, svoj suvereni nacionalni individualitet.

Zaključno ponavljamo stav iz Saopštenja naše Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske da nas je dugogodišnje iskustvo "naučilo da imamo povjerenje u razboritost građana Crne Gore, u njihovom borbenom demokratskom potencijalu da se uspješno suprotstave opakim tendencijama da se u ime demokratije razmašu retrogradne snage i regresivni asimilatorski, hegemonistički i kleronacionalistički procesi. Kao i vazda, naša podrška uživaju svi istinski borci za suverenost Crne Gore, svi koji su demokratski stupanj i pravno čuvaju, svi koji su ponosni na svoju baštinu i samosvjesno oblikuju svoju budućnost, svi koji znaju ... da druge čuvaju od sebe, ali da nikada i nikome ne daju svoje, da sačuvaju svoju državu "(vidi" Pobjeda ", 24.09.2020; dostupno na:

https://www.pobjeda.me/clanak/nacionalna-zajednica-crnogoraca-hrvatske-podjele-duboke-ali-i-dalje-vecinska-podrska-suverenosti-crne-gore 

 Tekst je pisan za Ljetopis crnogorski br. 9

TEKST U CIJELOSTI MOŽETE PROČITATI  OVĐE