povratak na sve vijesti

LUČINDANSKI SUSRETI U ZAGREBU 2019.

utorak, listopada 29. 2019.

Danas dvadeset i prvi put, u okviru jubilarnih DVADESET GODINA, NZCH i Društvo „Montenegro“ organiziraju Lučindanske susrete. Ovaj kontinuitet i današnja obljetnica je pokazatelj programske opravdanosti manifestacije, ali i pokazatelj kvalitete našeg rada i djelovanja. Dvadeset godina trajanja jedne manifestacije je odista značajan jubilej- riječi su predsjednika NZCH na početku manifestacije koja je održana 26. 10. 2019. u velikoj dvorani Kina SC, Savska cesta 25 na kojoj je prisustvovalo preko 800 uzvanika i gostiju.

Veličanstveno, jednodušna je ocjena svih prisutnih koji su nakon završetka kulturnog programa Lučindanskih susreta na kojima je kao grad gost nastupio Kolašin i njihovo KUD "Mijat Mašković". Kolašinska mladost oduševila je sve prisutne.

Nešto posebno, u svih ovih proteklih dvadeset godina Lučindana nije ovako nešto zabilježeno- riječi su oduševljenih posjetilaca.

Obilježavali smo DVADESET GODINA LUČINDANA, sjetili se VELIKIH DATUMA 100 godina BOŽIĆNE POBUNE i ROVAČKE REPUBLIKE, pa je i logično bilo da grad gost bude KOLAŠIN. Manifestacija je započela 25. 10. tradicionalnim prijemom delegacije grada gosta kod gradonačelnika Grada Zagreba, pokrovitelja  manifestacije, gospodina Milana Bandića. U izuzetno prijatnoj atmosferi i s željama za nastavak suradnje, delegacija grada gosta ispričala je lijepu priču o MALOJ VAROŠI, istoriji sadašnjosti i budućnosti. S druge strane gradonačelnik grada Zagreba podsjetio je na sve ono što Zagreb pruža Crnogorcima, ali i što su to sve Crnogorici dali zagrebu, bez čega on ne bi bio to što jeste.

Središnje događanje u velikoj dvorani Kina SC, prepuna dvorana, preko 800 uzvanika i gostiju, započeo je intoniranjem himni,  i obraćanjem predsjednika NZCH Danila Ivezića, koji je nakon pozdravljanja prisutnih uzvanika među kojima su bili: ambasador Crne Gore u RH Nj.E.  Boro Vučinić sa suradnicima, izaslanik Predsjednika Crne Gore gos. Boris Bastijančić, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH gos. Aleksandar Tolanauer, predsjednik Opštine Kolašin gos. Milosav Bulatović sa suradnicima, generalni sekretar Matice crnogorske gos. Ivan Ivanović, istaknuti umjetnici, znanstvenici, gospodarstvenici, kulturni i  javni radnici, crnogorskog podrijetla, predsjednici i članovi društava iz Kranja, Beograda, Maribora, Ljubljane, Banja Luke, rekao:

"...Naš put kroz dvadeset godina omeđen je s tri bitne činjenice:

Prvo: Lučindanske susrete vezujemo uz Svetog Petra Cetinjskog utemeljitelja moderne crnogorske države, mitropolita i gospodara Crne Gore koji je s nepomućenim moralnim, duhovnim i državničkim autoritetom vladao od 1784. do 1830. godine.

Sveti Petar je vladao jednim atipičnim državnim organizmom, suptilnošću velikog državnika, što je posebno vidljivo u njegovim pismima i poslanicama. Bio je čovjek izrazitog književnog dara, koji je koristio samo u utilitarne svrhe izgradnje naroda, države i čovjeka. Umio je uvjerljivo saopštiti ono što hoće. Suvremenici su u njegovim riječima osjećali snagu istine izgovorene moćima crnogorskog jezika. Njegova riječ, uz umjetničke kvalitete, ima čovjekotvorno i državničko značenje. Nema druge sile u upravljanju narodom osim moći pera i jezika - govorio je Sv. Petar Cetinjski.

Drugo: u okviru Lučindanskih susreta obilježavamo značajne datume crnogorske istorije. Ovogodišnjim 21. Lučindanskim susretima, obilježavamo dvije velike godišnjice 100 godina BOŽIĆNOG USTANKA i 100 godina ROVAČKE REPUBLIKE, kao simbola vjekovne crnogorske težnje ka slobodi, dostojanstvu i časti svoje domovine. 13. 10. ove godine obilježen je vijek neopravdano u historiografiji „zaboravljene“ ROVAČKE REPUBLIKE, dijela crnogorske istorije koji treba posebno cijeniti, ali i pamtiti. Ovaj datum je vezan i uz  101. godišnjicu oslobađanja  Andrijevice, Bijelog Polja, Rožaja, Plava, Gusinja i Kolašina od Austrougarske okupacije. 13. 10. 1784. u Sremskim Karlovcima hirotonisan je Petar I. Petrović Njegoš. Veliki datumi su i velika obveza i treba se znati nositi s njima.

I treće: Okitili smo Lučindanske susrete ljepotom crnogorskih gradova, donijeli dio njihovog duha u Zagreb. Jedanaest  gradova u proteklom periodu su bili gosti Lučindana: Bar, Bijelo Polje, Cetinje, Danilovgrad, Tivat, Kotor, Cetinje, Podgorica, Mojkovac, Šavnik i Nikšić .

Obilježavanje velikih godišnjica je odredilo ove godine Grad gost Lučindana, a to je KOLAŠIN, ratna prijestonica Crne Gore, MALA VAROŠ, u kojem su donesene sve značajnije odluke vezane uz crnogorsku državnost- zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća, CASNO-A, koji je prošao svojevrsnu kalvariju  od '41. do '45. jer je 23 puta prelazio iz ruke u ruku, a 18 puta bombardiran. Kolašin koji danas gradi zavidnu reputaciju zimskog turističkog centra Crne Gore, prepoznatog i daleko izvan njenih granica, čiju delegaciju na čelu s predsjednikom Opštine gos. Milosavom Bulatovićem još jednom pozdravljam.

Kulturni dio programa Lučindana 2019. pripada Gradu gostu KUD-u „Mijat Mašković“ koji je nositelj kulturnog dobra „Tradicionalne igre kolašinskog kraja“ mladim umjetnicama dobitnicama brojnih međunarodnih nagrada i glumcima poznatog KAP-a- Kolašinskog amaterskog pozorišta.

U proteklih dvadeset godina pričali smo priču o nama o onome što radimo i što smo učinjeli. Lučindani su uvijek bili pokazatelji ugleda naše zajednice u Republici Hrvatskoj, našeg mjesta i uloge u očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta ali i građenja mostova suradnje i povjerenja, našeg doprinosa ovom Gradu i Republici Hrvatskoj. Ispričali smo i priču o Crnoj Gori. Kroz njih smo, mislim,  i dijelom odgovarali, na pitanje: S čim će to Crna Gora u EU, što je njen doprinos ukupnosti europske raznolikosti?, jer smo kroz programe Dana crnogorske kulture pokazali ovđe u Republici Hrvatskoj članici EU, one najznačajnije kulturne odrednice tradicionalne, kao i dosege pojedinca, kreatora, suvremene kulturne scene Crne Gore. S tim će, valjda, a ne sa guslama uz „duboku ispriku“ njihovim zaljubljenicima Crna Gora u EU. Možda je to razlog da se kod pojedinaca u Crnoj Gori naši programi određuju PREVIŠE INTELEKTUALNIM, ali to nama ne smeta, dapače. 

Građenje mostova veza i suradnje kroz očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta u okviru onoga što nazivamo ostvarivanje kulturne autonomije je odrednica djelovanja NZCH i njenih članica, kroz projekte i programe koji su prepoznati od institucija Republike Hrvatske, u smislu pokroviteljstva ove i sličnim manifestacijama, u sufinanciranju programa kulturne autonomije od strane Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Grada Zagreba. U partnerskom odnosu s institucijama iz Crne Gore od Matice crnogorske, preko Crnogorske kinoteke, Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i Arhiva RT CG, do Ministarstva kulture Crne Gore (Uprave za zaštitu kulturnih dobara). Prije tri godine (na Lučindanskim susretima 2016) sam ovo posebno istakao, a i danas ponovo naglašavam u PARTNERSKOM ODNOSU, uz napomenu da nijesam preskočio  u prethodnom nabrajanju nijednu instituciju.

Kakav ugled NZCH i njene članice uživaju među Crnogorkama i Crnogorcima u Republici Hrvatskoj neka govore rezultati izbora za članove vijeća i predstavnike crnogorske nacionalne manjine održani 5. 5. ove godine. Za PETI saziv vijeće i predstavnika od ukupno 140 izabranih  članova vijeća i predstavnika 136 ili preko 97,11% su predložile članice NZCH. Rezultati su otprilike slični kao i u prethodnih četiri izbora..."

Nakon pozdravnog govora prisutnima i gostima dobrodošlicu je poželio Zbor "Montenegro" Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore  "Montenegro" Zagreb s voditeljem i instrumentalistom na harmonici Edinom Džaferagićem i uz pratnju Danijela Domazeta na kahonu. Izveli su tri pjesme: GLEDALA SAM S KOMA PLAVA, CRNA GORO LIJEPA, UZALUD VAM TRUD SVIRAČI.

Generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović uz čestitke organizatorima podsjetio je na dugogodišnju programsku suradnju Matice i NZCH, značaj i važnost manifestacije Lučindana i činjenice obilježavanja značajnih crnogorskih datuma koji se obilježavaju na ovoj manifestaciji.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer  je naglasio: " Preskačući i ispuštajući mnogo toga, oslobođen puke kurtoazije, koja zna često biti sadržaj ovakvih obraćanja, dopustite mi da uz ovu našu lučindansku proslavu iskoristim prigodu i zahvalim se Nacionalnoj zajednici Crnogoraca u Republici Hrvatskoj, Društvu Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“, kao i Vijeću crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba na ogromnom doprinosu u radu na upoznavanju, prepoznavanju i suradnji i to posebno na kulturnom planu sa poviješću Crne Gore, poviješću Crnogoraca u Republici Hrvatskoj, kao i Hrvata u Republici Crnoj Gori, čime su izuzetno promicali, doprinosili i  unapređivali odnose između Crne Gore i Hrvatske. Nas danas posebno veseli da su Crnogorci u svojim programima vezanim za ostvarivanje kulturne autonomije, osnaženom ambicijom i obogaćenom energijom ušli u projekte vezane ne samo za povijest, već i one koji su vezani za Europsko pristupne procese iz kojih se može isčitati vizija i shvaćanje europskih vrijednosti. 

Poštovani! 

Ono što mi danas u Republici Hrvatskoj možemo sa ponosom istaknuti je svijest da je Republika Hrvatska multikulturalna i multinacionalna te da je to postalo dio svakodnevnice, a ne exskluziva pojedine prigode. Vodeći se najvišim demokratskim standardima Republika Hrvatska svojom manjinskom legislativom omogućila je manjinama unošenje svojih kulturnih obrazaca u domicilno etničko okruženje, čime je podigla razinu prepoznavanja i valorizacije vlastitih vrijednosti u dodiru sa drugim izričajima i vrijednostima, te revitalizirala i omogućila onima kojima je to bilo u prošlosti onemogućeno prepoznavanje i konzumiranje njihove posebnosti. 

Poštovane dame i gospodo!

Put u Europu na ovim prostorima još je u izgradnji, on ne traži samo prilagodbu unutrašnjeg poretka europskim standardima, nego osobito izgradnju dobrosusjedskih odnosa, te vrijednosti koje prelaze granice država i okvire tradicionalnih odnosa. Sve te promjene prolazi i Crna Gora provođenjem reformi, izgradnjom institucija i jačanjem vladavine prava po europskim mjerilima na njenom putu prema Europskoj uniji, čime odgovorno doprinosi i europskoj sigurnosti. Na tom putu od izuzetne je važnosti i razvoj uzajamnih odnosa u kojima naše manjine igraju ogromnu ulogu, što svjedoči i izjava  poslanika hrvatske građanske inicijative Andrije Vuksanovića „dajemo svoje hrvatsko srce u nove crnogorske pobjede“, kao i djelovanje Nacionalne zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj. 

Poštovane dame i gospodo!

Čestitam vam Lučindan, sa željom i nadom da ćemo u narednom periodu zajednički raditi i uspješno razvijati odnose između Crne Gore i Hrvatske i to u skoroj budućnosti u okvirima Europske unije, kao i da naša suradnja pridonese boljem međusobnom povezivanju naših građana"- zaključio je Tolanauer.

Predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bato Bulatović u obraćanju prisutnima kaže: " Čini mi čast i zadovoljstvo da vas pozdravim. Želim da zahvalim za priliku da se obratim Takođe želim da izrazim poštovanje prema Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske i njenom predsjedniku Danilu Iveziću. Lučindanski susreti su prilika da predstavimo naš grad i našu državu Crnu Goru. Posebna je čast činiti to u Zagrebu, koji predstavlja regionalni centar slobodne misli, kulture i značajnih civilizacijskih vrijednosti. Ispunjava nas ponosom i saznanje da je veliki broj ljudi sa crnogorskim korijenima davao i daje doprinos ovakvom Zagrebu i prijateljskoj Hrvatskoj. Poštujemo vaše učešće u u razvoju države u kojoj živite, kao i zalaganje za afirmaciju nacionalnog, kulturnog i državnog identiteta Crne Gore. Dragi prijatelji, Opština Kolašin je površinom od 897 km2 jedna od prostorno najvećih opština u Crnoj Gorii. Teritorija opštine se dominantno nalazi u gornjem dijelu tokova atraktivnih rijeka Tare i Morače. Osobene su razlike u nadmorskoj visini teritorije i to: od 170 m u dolini rijeke Morače do 2460 m na Komovima. Najpoznatija rijeka ovog područja jeste Tara, koja je jedna od najljepših evropskih rijeka i jedina rijeka u svijetu koja je dobila dvostruko svjetsko priznanje. U okviru projekta „Bio sfera i čovjek“ ova rijeka je 1977. godine upisana u Ekološki rezervat biosfere svijeta i zaštićena međunarodnom konvencijom. Nacionalni park Durmitor (u okviru kojeg je i kanjon Tare) 1980. godine je proglašen za svjetsko prirodno dobro i upisan u Registar svjetske kulturne i prirodne baštine pri UNESCO-u.

U impresivnom mozaiku prirodnih vrijednosti područja Kolašina i Crne Gore posebno mjesto pripada Nacionalnom parku Biogradska gora koji predstavlja jednu od tri prašume u Evropi. Ovaj prostor je oaza netaknute prirode gdje vrijeme i život teku, takoreći bez uplitana čovjeka. Brojna planinska jezera upotpunjuju ovaj veličanstveni spektakl prirode. Kolašin ima i istorijsku posebnost. Božićna pobuna i Rovačka republika čije stogodišnjice obilježavamo daju pečat ovoj posebnosti. Predstavljaju značajnu stranicu istorije i borbe za pravo, čast i slobodu  Crne Gore. Ono što je naša današnja posebnost jesu veliki državni projekti koji se realizuju na našoj teritoriji od kojih su najvažniji auto-put i novi Ski-centar Kolašin 1600. Ovi projekti su od dalekosežnog značaja za razvoj našeg grada. Uz već postojeći Ski-centar Kolašin 1450, završetak Ski-centra Kolašin 1600 je motivisao i londonski Gvardijan da nas uvrsti među top 10 najboljih malih skijališta u Evropi. Naša ljetna i zimska turistička ponuda postaje sve kvalitetnija. Prepoznatljivi smo i po šumskom potencijalu, pogonima drvo prerade, hidroenergije, fabrikama za flaširanje vode, proizvodnjom zdrave i organske hrane. Kolašinski lisnati sir je proglašpen zaštićenim crnogorskim brendom.

Dragi prijatelji, u proteklih godinu dana smo napravili kvalitetnu komunikaciju sa brojnim gradovima u regionu. U Hrvatskoj su to do sada opšiina Belišće i opština Čavle. Smatramo da je regionalna saradnja način da se realizuje politika integracija za koju se zalaže Crne Gora, ali i da se ostvare putevi ekonomske, kulturne, obrazovne i sportske saradnje. U duhu ove saradnje ja vas srdačno pozdravljam i pozivam da posjetite Kolašin i Crnu Goru."

U ime gradonačelnika Grada Zagreba koji se pridružio učesnicima na kraju kulturnog programa prisutne je pozdravila gospođa Milana Vuković Runjić: " Čast mi je da sam ovdje, u ime gradonačelnika Grada Zagreba, ovdje u Studentskom centru na ovoj tradicionalnoj i važnoj manifestaciji. Srdačno vas sve pozdravljam i ujedno vam čestitam Lučindan koji slavimo kao vjerski, ali i kao općenarodni blagdan. Lučindanski susreti Crnogoraca Hrvatske održavaju se od 1999. godine. Ovogodišnji Lučindanski susreti organiziraju se dvadeset i prvi put, a od 2008. godine pod kontinuiranim pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba. Ovim susretima vi postojano čuvate svoj nacionalni i vjerski identitet, kulturu i tradiciju Crne Gore, ali time otvarate i vrata i gradite mostove suradnje Republike Hrvatske i Crne Gore, na kulturnim, gospodarskim, znanstvenim i drugim područjima. Lučindan je svake godine prigoda za ponosno prisjećanje na slavnu povijest- a pored toga ovo je uvijek prigoda i za optimistično gledanje u budućnost unatoč svim izazovima s kojima se suočavamo.

Sa zadovoljstvom možemo konstatirati da Grad Zagreb, Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, u duhu iskrenog prijateljstva i suradnje daju ne samo puni doprinos ostvarivanju prava pripadnika crnogorske zajednice, nego dobre vibracije prenose i na sve druge zajednice u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj. Hvala vam na tome! U istom duhu idemo zajedno dalje."

Savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić- izaslanik Predsjednika Crne Gore- Mila Đukanovića, prenio je njegove pozdrave i čestitke povodom značajnog jubileja ,,20. godišnjice Lučindanskih sureta u Zagrebu'' i najbolje želje za dalji uspjeh u sadržajnom radu Nacionalne zajednice Crnogoraca u Republici Hrvatskoj. Iskazao je zahvalnost udruženjima i njihovim članovima, što godinama čuvaju crnogorsko znamenje i kuturnu baštinu, doprinoseći, ujedno, uvećanju nacionalnog i kulturnog bogatstva Republike Hrvatske. ,,Grad Zagreb je prepoznatljiv po tome što njeguje i čuva nacionalne manjine i njihove pripadnike, dajući im podstrek da se osjećaju kao građani Hrvatske, u punom i pravom smilu te riječi'', naglasio je Bastijančić.

Osvrnuo se na prijem, koji mu je upriličen povodom projekta ,,Putevima bokeljskih Hrvata'', od strane predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar- Kitarović, i njenu konstataciju da su odnosi između dvije države „izvrsni“, te naglasio da njena i podrška predsjednika Crne Gore, kao su-pokrovitelja ovog projekta, govori u prilog činjenici da budućnost odnosa dvije zemlje, ide u dobrom smjeru, a lično oni daju veliki doprinos očuvanju, njegovanju i prenošenju državnog kulturnog identiteta, ne samo Hrvata u Crnoj Gori, nego i Crnogoraca u Republici Hrvatskoj.

U nastavku, iskazao je uvjerenje da postoji prostor za unaprjeđenje međudržavnih odnosa i da se na temeljima kvalitetnog političkog dijaloga i tolerancije može dalje nadograđivati prije svega ekonomska, turistička, ali i drugi oblici saradnje. „Savezništvo danas u NATO-u, a sjutra u EU, iznjedriće nove međudržavne odnose, platforme i inicijative koje će dati zamajac sustizanju evropskih prosjeka razvijenosti i vrijednosti na dobrobit građana obje države, a time i osjetan porast kvaliteta životnog standarda, smanjenje negativnog demografskog trenda i zaustavljanje ,,odliva mozgova''. Zajedničkom saradnjom po tim i takvim ključnim pitanjima, možemo doprinijeti boljem međusobnom razumijevanju i podršci, održivom poštovanju i dogovoru, koji će voditi ka stabilnijoj i prosperitetnijoj situaciji, ne samo u regionu, već i u Evropi, zasnovanoj na pozitivnim temeljima i bogatoj zaostavštini naših slavnih predaka“, zaključio je Bastijančić.

Prisutnima je pročitano i pozdravno pismo učesnicima Lučindana predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića.

Nakon prigodnih riječi na scenu je stupila kolašinska mladost članice Muzičke škole, višestruko nagrađivane umjetnice GALA DULOVIĆ i NAĐA GRDINIĆ, KUD "Mijat Mašković" koji je nositelj nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore  "Igre kolašinskog kraja" glumci KAP-a: Marijana Veletić, Nikola Šćepanović i Andrija Mirović. 

Počeli su stihovima Mijata Maškovića "Planina zove": 

"Noćas su zakliktali nemiri kao u jesen zloglasne ptice

I širine, drage širine, zalepršale buđenjem, ko divljinama planinsko cvijeće,

S rumenog vidokruga zamahale daleke šume širokom sjenkom

I tako zvjezdana pruga u viru palila svijeće..."

 koje je izgovorio voditelj programa ĐORĐIJE TATIĆ. Oni koji su prisustvovali ovom događaju ostali su bez riječi. Toliko umijeća i profesionalizma, uz toliko nabijenih emocija, ispričana je priča o plesovima i običajima kolašinskog kraja. Nešto posebno i zadivljujuće. Držati više od sat vremena pažnju prepune dvorana, a bez muzičke podloge, to do sada nije viđeno u Zagrebu. Odista se mogu ponositi sa onim što rade, uz želju da tako i nastave.

Oprostili su se  zdravicom koju je izgovorio NIKOLA LIĆA ŠĆEPANOVIĆ:

"Bog vas sačuvao od groma strijele,

psa garova, čovjeka lažova,

od tuđe užine i rđave družine!

Svak vam kući dolazio igrajući, pjevajući, a od kuće odlazio srca vesela!"

Pokrovitelj Lučindanskih susreta 2019. gradonačelnik Zagreba gospodin MILAN BANDIĆ je i pored velikog broja obveza našao vremena da na kraju manifestacije pozdravi sve učesnike i goste i zahvali im na prekrasnoj manifestaciji koja uz čuvanje nacionalnih obilježja doprinosi i  kulturnom bogatstvu Grada Zagreba. 

Svim onim zlobnim dušama koje su pokušale opoganiti njihov nastup i Lučindansko druženje 2019. poručujemo u hrvatskom stilu: NEKA PATI KOGA SMETA!!!!

 

JOŠ DETALJA SA LUČINDANA:

https://justpaste.it/6ycee

https://nacionalnemanjine.hr/tag/crnogorci/

 

 

 

 

 

Dokument