povratak na sve vijesti

DANI CRNOGORSKE KULTURE - DINASTIJA PETROVIĆ - NJEGOŠ

srijeda, prosinca 12. 2018.

NZCH i Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba su, u okviru projekta Dani crnogorske kulture 2018., koji su posvećeni 160.- toj godišnjici bitke na Grahovcu (kada su udareni temelji međunarodnog priznanja Crne Gore) i 140.- toj godišnjici Berlinskog kongresa (kada je zaokružen proces međunarodnog priznavanja Crne Gore), u suradnji s fondacijom „Sveti Petar Cetinjski“ i Televizijom Crne Gore, od 6. 12. do 11. 12. u Crnogorskom domu u Zagrebu prikazali osam epizoda serijala DINASTIJA PETROVIĆ- NJEGOŠ.

Četvrta crnogorska dinastija Petrović - Njegoš vlada je Crnom Gorom, uz neznatne prekide, 221 godinu od 1697. do 1918. Na čelu Crne Gore bilo je sedam vladara iz ove porodice. Fondacija „Sveti Petar Cetinjski“, fondacija „Petrović Njegoš“ i Televizija Crne Gore napravili su serijal o historiji Crne Gore 18. i 19. stoljeća po tekstu povjesničara Živka Andrijaševića, SCENARIJ SU NAPISALI Živko Andrijašević i Gojko Kastratović, dok režiju potpisuje Gojko Kastratović.

Ovim serijalom je na drugačiji način (u digitalnoj formi) ispričana priča o crnogorskoj historiji navedenog razdoblja. To je priča o: VLADICI DANILU (1697.-1735.); VLADICI SAVI (1735.-1782.); VLADICI VASILIJU (1750.-1766.); VLADICI PETRU I. /sv. Petru/ (1782.-1830.); VLADICI PETRU II. (1830.- 1851.); KNJAZU DANILU I. (1851.-1860.) i KNJAZU/KRALJU NIKOLI I.(1860.-1918./1921.)

U Crnogorskom domu u Zagrebu 6. 12. 2018. uz prisustvo brojnih uzvanika i gostiju, među kojima je bio i ambasador Crne Gore u RH Boro Vučinić sa suradnicima, Dimitrije Popović, Milka Babović,  započelo je prikazivanje serijala od 8 epizoda, i nastavljeno 10. i 11. 12. 2018.

Uvodnu riječ o dinastiji Petrović- Njegoš prvog dana manifestacije dao je mladi crnogorski povjesničar dr. sc. BOBAN BATRIĆEVIĆ, koji je u izuzetno zanimljivom izlaganju iznio i niz interesantnih podataka iz djelovanja pojedinih vladara ove dinastije, naglašavajući činjenicu da su u ranijim periodima neki od njih neopravdano zanemarivani, prešućivani ili na određeni način shodno potrebama dnevne politike korišteni u ideološke svrhe. Batrićević je u svom izlaganju posebno iskakao  državnu politiku vladara dinastije Petrović- Njegoš, njihova viđenja Crne Gore u kontekstu odnosa sa susjedima i odnosa prema velikim silama toga vremena, problemima i teškoćama s kojima su se susretali i na unutarnjem ali i na vanjskom planu, u cilju međunarodnog priznavanja i utvrđivanja granica države.

Brojna pitanja i komentari koji su uslijedili nakon izlaganja, bila su potvrda opravdanosti ovakve manifestacije s osnovnom svrhom spoznaje svoje povijesti kao preduvjeta, sadašnjosti i budućnosti.

Onaj tko poznaje svoju prošlost neće biti prinuđen da je stalo ponavlja pa se može okrenuti svojoj budućnosti. 

 

Boban Batrićević rođen je na Cetinju 1988. godine, đe je završio osnovnu školu i Gimnaziju. Diplomirao i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, studijski program Istorija. Godine 2017. odbranio je doktorsku tezu “Recepcija, reinterpretiranje i korišćenje Njegoševa lika i djela u propagandi i političkom diskursu vlasti u Crnoj Gori ‎1851-2013. godine”. Autor je preko dvadeset naučnih radova, objavljenih u stručnim publikacijama. Učesnik je više međunarodnih naučnih skupova. Mjesečni je dopisnik neđeljnika Monitor u rubrici Paralele.

Polje interesovanja: teorija i filozofija istorije, metodologija naučnih istraživanja, kulturna istorija, istorija ideja, književna istoriografija.

/Izvor: http://www.fcjk.me/boban-batricevic/

 

Dokument