PRAZNIK POLITOLOŠKE MISLI III
Predstavljanje knjige IVA PAIĆA- FIGURE ZABORAVLJANJA, u Crnogorskom domu u Zagrebu 2. 2. 2017. nastavak je praznika politološke misli nakon Petra Popovića i Ilije Vujačića
Nakon knjige PETRA POPOVIĆA "Kriza međunarodnog poretka 21. stoljeća" i knjige ILIJE VUJAČIĆA "SAZNANJE I POLITIKA" na istom mjestu u Crnogorskom domu u Zagrebu 2. 2. 2017. predstavljena je knjiga IVA PAIĆA- FIGURE ZABORAVLJANJA kao svojevrsni nastavak PRAZNIKA POLITOLOŠKE MISLI i po broju učesnika i po eminentnim predstavljačima.
Organizatori i ove večeri su bili Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb. Knjiga je izašla u izdanju NZCH i izdavačke kuće DISPUT d.o.o. iz Zgareba kao 9 knjiga prestižne biblioteke LUČA.
O knjizi su govorili:
prof. dr. sc. RADE KALANJ
prof. dr. sc. VJERAN KATUNARIĆ
prof. dr. sc. IVO PAIĆ
prof. dr. sc. DRAGUTIN LALOVIĆ- moderator
-naslovnica knjige-
DUBINSKA KRITIKA IDEOLOGIJE
Autora i njegovo djelo je najprije predstavio urednik biblioteke "Luča" i moderator prof.dr.sc. Dragutin Lalović. Izdvojio je autorove dosadašnje najvažnije knjige Proizvodnja ideologije. Prilog mišljenju prepreka samosvijesti (1984), Ruža i križ – Ogledi o ideologijskom usmrćivanju jezika i čovjeka (1991), 1997. - Sloboda i strah – Hermeneutika predziđa, ogled o iskustvu svijesti hrvatskoga narodnoga opstanka (1997), Imati Hrvatsku – paradoksi jednoga obećanja (2011). U njima Paić "istražuje suvremene probleme filozofije politike i teorije i prakse ideologije; razvija hermeneutičku i fenomenološku kritiku nacionalnih, kapitalskih i totalitarnih ideja te njihova udjela u životu pojedinca i zajednice, napose hrvatskoga naroda", kako pregnantno bilježi Hrvatska enciklopedija. Lalović je obrazložio tri osnovne karakteristike Paića kao rasnoga političkog filozofa. Prvo, sabrani duhovni posao deprovincijalizacije (samosvjesno uključivanje u misaone preokupacije i tokove naše suvremenosti, i po tipu pristupa i po istraživačkim uvidima); drugo, kritičko dekonstruiranje ne samo ideologije nego upravo mitologizacije, razotkrivanjem uvriježenih hrvatskih mitologema, poput onoga paradigmatskoga, a jedva sekularnoga, sadržanog u izreci Oca Nacije "Imamo Hrvatsku" (s upućivanjem na nezaobilaznu knjigu Imati Hrvatsku. Paradoks jednog obećanja (2011); treće, teorijsko i analitičko sugovorništvo s najboljima na našem zajedničkom jeziku, kao što je uzorno pokazano u četvrtom poglavlju ove knjige, pod naslovom "Zov predziđa i duh palanke", koje izravno upućuje na klasičnu i kultnu knjigu Filosofija palanke (1969), Radomira Konstantinovića.
Prof.dr.sc. Rade Kalanj je Paića prikazao kao vrhunskog hermeneutičara, na tragu najboljih misaonih nastojanja Ricoeura, Badioua i Derride. Osnovnu os njegovih hermeneutičkih promišljanja čini kritika ideologije kao lažne svijesti društvenog bitka. Pritom se ideologija poima u njezinoj proizvodnoj funkciji, tvorbi simboličkog svijeta kao imaginarija idejnog života. Bogati esejistički pasaži, s veoma za čitaoce zahtjevnim tipom iskaza, nisu filozofske apstrakcije vrhunski obrazovanog hermeneutičara, nego veoma stvarnosni, stvarnošću potaknuti tip analize, koji omogućuje jedinstvenu veliku reviziju naše stvarnosti u tzv. tranziciji i svjetskim uvjetima globalizacije (koje on označuje kao "Situaciju"). Osobita je kvaliteta Paićeva diskursa sadržana u analitičkom bogatstvo metafora (primjerice, u epistemološkom modalitetu "kao da") kao figura proizvodnosti ideologije, kojima se sugestivno i plodno dekonstruira fikcionalnost metafizičkih pojmova... (tekst u cijelosti možete pročitati OVĐE)
POZIVNICA