15 -ta OBLJETNICA DONOŠENJA USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA
U organizaciji Savjeta za nacionalne manjine i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske 11. 12. 2017. u Hrvatskom saboru u dvorani Josipa Šokčevića održan skup u povodu obilježavanja 15. obljetnice donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Uvodna izlaganja održali su predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer i v.d. ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina mr. sc. Branko Sočanac, koji su uz činjenicu, da se ove godine obilježava 15 godina od kad je Hrvatski sabor na sjednici 13. prosinca 2002. donio Odluku o proglašenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, čime je stvoren normativni okvir za ostvarivanje cjelovite zaštite prava pripadnika nacionalnih manjina, posebno naglasili da su u novi Ustavni zakon ugrađeni tada najviši standardi zaštite nacionalnih manjina: u odnosu na prethodni Ustavni zakon broj manjinskih zastupnika povećan je s pet na osam, manjine su dobile pravo biranja predstavnika u tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanovljena su dva nova instituta — vijeća i predstavnici te je osnovan Savjet za nacionalne manjine kao krovno tijelo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Prigodne govore održali su i najviši predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti te pojedinci zaslužni za njegovu izradu i donošenje: sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Mate Arlović, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Zvonko Kusić, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske dr. sc. Mate Granić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i njegov potpredsje-dnik dr. sc. Furio Radin i aktualni zamjenik premijera u vrijeme donošenja Ustavnog zakona Goran Granić.
Sudionici skupa, među kojima i zastupnici manjina u Hrvatskom saboru, predstavnici ministarstava, akademske i međunarodne zajednice, udruga, vijeća i predstavnici nacionalnih manjina ocijenili su da je usvajanje Ustavnog zakona donijelo značajne i dugoročno pozitivne promjene kada su u pitanju zaštita i razvoj manjinskih prava, koja su dugo bila izložena depresiji. Istaknuli su da to nije rezultat samo obveza koje je Republika Hrvatska preuzela u procesu pristupanja Europskoj uniji, odnosno međunarodnih pritisaka i utjecaja kako se to najčešće percipira, već i sazrijevanja političkih shvaćanja da je za ukupnu demokratizaciju i stabilizaciju društva jedan od kamena temeljaca i kvalitetna manjinska politika.
Zaključak je ovoga skupa kako su usvajanjem Ustavnog zakona manjine nakon dužeg perioda stigmatizacije zakoračile na hrvatsku političku scenu čime je otpočeo dug i mukotrpan proces njegove implementacije, s puno prepreka i blokada, ali i sa novim odnosima, i to prvenstveno u smislu partnerstva i prihvaćanja predstavnika manjina kao relevantnih partnera u javnom i političkom životu zemlje.
Sudionici skupa