DOKUMENTARNI FILM U CRNOGORSKOM DOMU

petak, listopada 13. 2017.

U okviru projekta DOKUMENTARNI FILM U CRNOGORSKOM DOMU Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb organiziralo je 12. 10. 2017. u Crnogorskom domu projekciju dokumentarnih filmova "Jezera Bjelasice" i "Botanički simbol Crne Gore"

U okviru projekta DOKUMENTARNI FILM U CRNOGORSKOM DOMU Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb organiziralo je 12. 10. 2017. u Crnogorskom domu projekciju dokumentarnih filmova "Jezera Bjelasice" i "Botanički simbol Crne Gore"

JEZERA BJELASICE (25':35'')

Urednica: Mitra Jakić; Producent: Radivoje Brnović; Režija: Saša Terzić; Tekst čita: Vesna Jaćimović; Snimatelji: Nenad Cvijetić

Proizvodnja: Dokumentarni program TV CG 2007./2008.

BOTANIČKI SIMBOL CRNE GORE (30':30'')

Producent: Jadranka Atanasković; Stručni konzultant i voditelj: Danka Perović; Scenario i režija: Predrag Bojović; Tekst čita: Vladimir Savićević; Snimateljislike i tona: Miroslav Popović

Proizvodnja: RT CG 2006.

Prikazivanje omogućio: ARHIV RTCG

JEZERA BJELASICE

Planina Bjelasica se prostire na 620 km²- duga oko 30 km, a približno toliko i široka. Omeđena je rijekama Tarom i Limom i bočno Bistricom i Mušovića Rijekom. Po svojim prepoznatljivim svojstvima izdvaja se među crnogorskim planinama jer je lako prohodna, bogata šumom, vodom i travom. Krase je ŠEST jezera: BIOGRADSKO, PEŠIĆA, VELIKO i MALO URSULOVAČKO i VELIKO i MALO ŠIŠKO

BOTANIČKI SIMBOL CRNE GORE

Iako mala površinom, ali zbog različite strukture zemljišta: more, duboki riječni kanjoni i visoki planinski vijenci na prostoru Crne Gore razvilo se bogatstvo flore i vegetacije. Na približno 14.000 km² raste preko 3000 biljnih vrsta. Ovo je priča o traganju za biljkom čiji bi cvijet mogao predstavljati floristički znak Crne Gore…

Dokument

Fotogalerija

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINCA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)