SUSRET S MINISTROM NUMANOVIĆEM

četvrtak, travnja 30. 2015.

Ministar za ljudska i manjinska prava vlade Crne Gore dr. sc. Suad Numanović razgovarao je 28. 4. 2015. sa članovima hrvatskog dijela međuvladinog Mješovitog odbora za sprovođenje Sporazuma između Crne Gore i Republike Hrvatske o zaštiti prava crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Crnoj Gori.

Ministar za ljudska i manjinska prava vlade Crne Gore dr. sc. Suad Numanović razgovarao je 28. 4. 2015. sa članovima hrvatskog dijela međuvladinog Mješovitog odbora za sprovođenje Sporazuma između Crne Gore i Republike Hrvatske o zaštiti prava crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Crnoj Gori u sastavu: supredsjedateljica mr. sc. Daria Krstičević; Milan Bošnjak, zamjenik supredsjedateljice; Bahrija Sejfić; Staša Skendžić; mr.sc Vesna Jurić Bulatović; Slavica Vuković; Danilo Ivezić i Ivan Zeba, tajnik MMO, kao i supredsjedatelj crnogorskog dijela MMO Mersudin Gredić.

Num 1

Sastanku su prisustvovali i ambasadorka Republike Hrvatske u Crnoj Gori Nj.E. Ivana Perić, konzul gerant Republike Hrvatske u Kotoru g-din Hrvoje Vuković i ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Nj.E. Igor Građević.

Ministar Numanović je naglasio veoma kvalitetan odnos između Republike Hrvatske i Crne Gore i izrazio zahvalnost Republici Hrvatskoj na punoj podršci koju daje Cnoj Gori na putu evropskih i NATO integracija. On je saopštio da u Crnoj Gori, prema poslednjem popisu stanovništva, živi 6021 Hrvata/ica, najviše na teritoriji opština Tivat i Kotor. Kako svi manjinski narodi u Crnoj Gori, tako i hrvatska manjina, uživa dosta dobar ustavni, zakonodavni i institucionalni okvir zaštite svojih prava. Manjinski narodi prepoznati su kao integrativni dio građanske Crne Gore. Što se tiče hrvatske nacionalne manjine, rekao je, da nakon Parlamentarnih izbora 2012. godine, u Parlamentu Crne Gore Hrvatska građanska inicijativa je zastupljena sa jednom poslanicom, dok je izborom nove Vlade Crne Gore decembra 2012. za ministarku bez portfelja imenovana predsjednica Hrvatske građanske inicijative.

Supredsjedateljica hrvatskog dijela Mješovitog odbora i ravnateljica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske gospođa Daria Krstičević naglasila je da je crnogorska manjina u Republici Hrvatskoj na vrlo lijep i poseban način obogatila hrvatsko društvo u kulturnom smislu. Ona je u ime svih članova Mješovitog odbora izrazila posebnu zahvalnost ministru Numanoviću što je prepoznao značaj rada ovog odbora i razgovarao sa njenim članovima prije početka I. sjednice. Gospođa Krstičević je istakla posvećenost Crne Gore u ispunjavanju obaveza na putu evropskih i NATO integracija i iskazala stav da ne sumnja u pozitivan ishod pristupnog perioda.

Num 2

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINCA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)