Vijeće crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba

RUŽA SA DVA MIRISA

utorak, rujna 29. 2015.

Predstava "Ruža sa dva mirisa" je autorski projekt glumica Jelene Minić i Gorane Marković rađen po motivima djela meksičkog pisca Emilija Karbaljida (Emilio Car-ballido).

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb u okviru programske djelatnosti DANI CRNOGORSKE KULTURE 2015.

Organiziraju- PREDSTAVU -„Ruža sa dva mirisa“-glume: Jelena Minić i Gorana Marković, koja će biti izvedena na SCENI VIDRA Draškovićeva 80 2. 10. 2015.

Plakat Ruža Sa Dva Mirisa Za Web

Predstava "Ruža sa dva mirisa" je autorski projekt glumica Jelene Minić i Gorane Marković rađen po motivima djela meksičkog pisca Emilija Karbaljida (Emilio Carballido). Radi se o komediji sa dva različita karaktera, koja nas na duhovit način vode kroz zanimljive situacije. Radnja je smještena u Crnu Goru te se u predstavi prepoznaje doza humora koji prati crnogorski mentalitet.

Akcija počinje kada dvije žene u zatvorskoj čekaonici posle par minuta razgovora shvate da čekaju istog muškarca koji, tako se ispostavi, je obijema muž. Upotreba koreografije, songovi i atraktivne muzičke numere su segmenti koje su glumice koristile i time upotpunile sadržaj te upriličile publici sat vremena, koliko traje predstava, uživanja.

Gorana Marković rođena 3.8.1975. u Novom Sadu. Glumu na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju završila u klasi prof. Branislava Mićunovića. Postdiplomske magistarske studije na istom fakultetu završila 2012.god. U angažmanu je u Crnogorskom narodnom pozorištu duži niz godina. U kontinuitetu igra i u drugim teatrima u Crnoj Gori. Iza sebe ima preko trideset naslova u pozorištu. Učestvovala na mnogobrojnim pozorišnim festivalima u Italiji, Njemačkoj, Sloveniji, Kolumbiji, Makedoniji, Austriji, Hrvatskoj. Nagrađena „Ardalionom na Festivalu Jugoslovenskog teatra u Užicu; Godišnjom nagradom Crnogorskog narodnog pozorišta.

Jelena Minić, rođena 24.12.1983. na Cetinju. Diplomirala na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, u klasi profesora Mihajla Janketica. Od 2007. do 2008. godine, igrala u Pozorištu mladih u Novom Sadu. Pripravnički staž završila u pozorištu Zetski dom na Cetinju 2008. - 2009.godine. Od 2009.g. angažovana u više predstava koje su na repertoaru Crnogorskog narodnog pozorišta. Pored predstava aktivna je u mnogobrojnim pozorišnim i glumačkim radionicama, kao što su: glumačka radionica Roberta Raponje u Puli, Hrvatska, glumačka radionica Scott Fielding - tema radionice Michael Chekhov metod.

Program se realizira uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine i Ministarstva kulture Crne Gore.

ULAZ BESPLATAN!

Nakon Zagreba predstava će biti izvedena u Umagu 3. 10. 2015. i Splitu 5. 10. 2015.

POZIVNICA

Dokument

Na prostoru Crne Gore žive 2.833 biljne vrste i podvrste od kojih 22 žive samo u Crnoj Gori, kao što su: lovćenska mrtva kopriva, glišićev zvončić, gintlijev sivac, baldaćijeva broćika, rohlenin čkalj, malijev jeremičak, durmitorski kaluđerak.

Najstarije stablo u Europi je BARSKA MASLINA stara preko 2000 godina.

Biogradska gora je pored Perućice jedina prašuma u Europi. Pretpostavlja se da je i najstariji NACIONALNI park u Europi jer je proglašena ZABRANOM 1878. godine. U njoj se nalazi 25 biljnih zajednica i 84 vrste drveća. Pojedina stabla dosežu visinu preko 60 metara i starost preko petsto godina.

Na Durmitoru, Sinjavini i Prokletijama raste rijetki planinski cvijet RUNOLIST

Skadarsko jezero je najveći ptičji rezervat u Europi.

Kanjon Tare je najduži i najdublji kanjon u Europi. (80 km i 1300m). Po dubini je drugi u svijetu (iza Kolorada).

Morača je vjerojatno jedina rijeka u svijetu u koju se ulijeva rijeka veća od nje (Zeta).

Brskovo (današnji Mojkovac) je u XIII . stoljeću bilo veće od Londona

NEVIDIO, kanjon Komarnice smatra se najneprohodnijim kanjonom na svijetu. U kanjon Nevidio prvi put je stupila ljudska noga 1965. Tada ga je osvojila grupa planinara iz Nikšića.

Bokokotorski zaliv je najjužniji fjord u Evropi.

Krov kuće koja se nalazi na mjestu Raškovo gumno, nedaleko od Kolašina, pravilno dijeli kišu crnogorskim rijekama Tari i Morači. Prva vodu odnosi u crnomorski a druga u jadranski sliv.

Kasoronj (Trupa Longicirpa) je biljka koja jedino na svijetu raste u Skadarskom jezeru. Iako joj je korijen stalno u vodi, ne može da donese plod ukoliko ljeti ne padne kiša. Plod kasoronja je veoma ukusan.

Na teritoriji Crne Gore nama nijednog ekavskog toponima. U Srbiji postoje brojni ijekavski nazivi mjesta i naselja

Sedam crnogorskih vladara iz dinastije Petrovića sahranjivani su u sedamnaest grobnica.

Vranjina je jedino selo u Crnoj Gori čiji mještani ne plaćaju porez na zemlju, jer je nemaju. Stanovnici Vranjine bave se uglavnom ribarstvom.

Najveće selo u Crnoj Gori je **Prošćenje** kod Mojkovca

Gradovi u Crnoj Gori nijesu ulazili u plemena.

ZVONO IVANA CRNOJEVIĆA sa Cetinjskog manastira, koje potiče iz 1484. godine, pretopljeno je u mesingane kvake. To nasilje nad crnogorskom baštinom izvedeno je u Novom Sadu između Prvog i Drugog svjetskog rata.

Prvu zbirku crnogorskih narodnih melodija izdao je 1890. godine Čeh Ludvig Kuba.

Prva državna štamparija (na svijetu) osnovana je u Crnoj Gori. Zetski vladar Đurađ Crnojević nabavi je štampariju 1493. godine u Veneciji. Radila je na Cetinju.

HRVATSKO - CRNOGORSKE VEZE u XIX. i s početka XX. stoljeća

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINCA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)

RUŽA SA DVA MIRISA

Predstava "Ruža sa dva mirisa" je autorski projekt glumica <strong>Jelene Minić</strong> i <strong>Gorane Marković</strong> rađen po motivima djela meksičkog pisca <strong>Emilija Karbaljida</strong> (Emilio Car-ballido).