povratak na sve vijesti

PRAZNIK POLITOLOŠKE MISLI U CRNOGORSKOM DOMU

srijeda, veljače 18. 2015.

Predstavljanje nove knjige Petra Popovića u Crnogorskom domu u Zagrebu bio je pravi je mali praznik za Nacionalnu zajednicu Crnogoraca Hrvatske i biblioteku “Luča” u kojoj je objavljena...

     U Crnogorskom domu u Zagrebu je 17. 2. 2015. predstavljena knjiga PETRA POPOVIĆA "Kriza međunarodnog poretka 21. stoljeća" u izdanju Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Disputa, kao osma knjiga biblioteke "LUČA", a uz učešće vrsne ekipe politologa, brojnih uzvanika i gostiju,roditelja mladog znanstvenika, pretvarajući veče u Trnjanskoj 35 u PRAZNIK POLITOLOŠKE MISLI. Organizatori večeri su bili Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb.

O knjizi su govorili:

prof.dr.sc. DRAGUTIN LALOVIĆ

 prof.dr.sc. DEJAN JOVIĆ

 doc.dr.sc. ĐANA LUŠA

 mr.sc. BORNA ZGURIĆ

i

autor doc.dr.sc. PETAR POPOVIĆ

      "Predstavljanje nove knjige Petra Popovića pravi je mali praznik za našu gordu Nacionalnu zajednicu, za biblioteku “Luča” u kojoj je objavljena, za mene i kao njezina urednika i kao politologa" - rekao je prof. Lalović i nastavio-"Zadovoljstvo je trostruko: s obzirom na autora, mladog politologa Petra Popovića (r. 1982), na temu knjige i na vrsnu ekipu politologa koja će o njoj govoriti. Želim najprije istaknuti da je Petar Popović za nas utjelovljenje transgeneracijskog kontinuiteta (rođeni Zagrepčanin) unutar crnogorskog korpusa u Hrvatskoj. Živi je dokaz stare Blochove teze da oni koji imaju budućnost imaju i mlade koji će je nositi (za razliku od nacizma koji je maniplurao mladima, s geslom: tko ima omladinu, ima i budućnost).

     Ali prije svega on je crnogorski Europljanin ili europski Crnogorac. Parafrazirajući slavnu Cavourovu izreku nakon ujedinjenja Italije u jedinstvenu nacionalnu državu (“imamo Italiju, još nam samo fale Talijani”), možemo kazati: imamo Europu, ali nam još fale Evropljani.
Nama se danas ovom knjigom predstavlja upravo takav mogući graditelj, političkoteorijski zagovornik ideje Evrope.
     Najavljujući ga, u tom smislu, u uvodniku “Ljetopisa”, prije tri godine, zapisao sam:
“Ideji Europe potrebni su idealisti te velike ideje, prve koja se može ostvariti mirnodopskim političkim, kulturnim, znanstvenim djelovanjem. Potrebni su dakle crnogorski Europljani, ljudi školovani na europskim sveučilištima, sposobni suvremeni crnogorski identitet graditi ne na “slavnoj prošlosti” legendarnih pređa, nego na participacijskoj demokratskoj kulturi i politici ljudskih prava.
Ni toj mlađoj generaciji nije, međutim, suđeno da djeluje u rutinskim uvjetima izgradnje zajedničke europske kuće. Izazovi su i pred njome prvorazredni. Projekt Europske unije na velikim je i ozbiljnim kušnjama. Ali je prvi puta riječ o kolektivnom projektu koji nije utopistički, nego je obzor smislenosti čovjekova života na ovom našem kontinenttu početkom trećeg milenija. To je epohalni projekt koji nije usmjeren ni protiv koga i može biti ostvaren samo zajedničkim naporom svih slobodnih europskih naroda... Europski projekt kao spoznajni i voljni izazov efektno je izrazio veliki suvremeni turski pisac Orhan Pamuk riječima: 'Moja vizija Europe nije neka sunčana, svjetla, raskošna i uzvišena ideja. Vizija Zapada za mene znači napetost, silu koja se bori između ljubavi i mržnje, čežnje i poniznosti'“.
    Nadalje, knjiga “Kriza međunarodnog poretka 21. stoljeća” svojim teorijskim, komparativnim i publicističkim odlikama na najprimjereniji način omogućuje sagledavanje sadašnje krize Evrope u sintetičkom ključu. Knjiga naime nudi tip analize koji odlikuje plodan i iznimno rijedak spoj pojmovne strogosti i konkretne analize gorućih problema naše suvremenosti. Primjerice, akutni problem Ukrajine mogao bi se u tom teorijskom ključu sagledati kao analitička kušnja za razumijevanje ideje Evrope.
Naposljetku, takve sintetičke znanstvene pretenzije ne odlikuju samo Petra Popovića, nego i skupinu istraživača koju je okupio i vodi naš istaknuti politolog prof. Dejan Jović (koji me je pak uspješno naslijedio u našem uglednom stručnom i znanstvenom politološkom časopisu “Politička misao”).
Prof. Jović je i sam znanstvenik europskoga i svjetskog profila. Jedini meni poznat u vanjskom svijetu afirmirani znanstvenik, koji se ničim izazvan odlučio vratiti u svoju domovinu. Da bi u njoj postigao barem dvije odlučujuće stvari. Naime, preuzevši katedru ”Međunarodni odnosi” svoj je istraživači i obrazovni projekt formulirao na način do tada nezamisliv za njegova prethodnika:
    - formiranje tima ambicioznih mladih istraživača i realizacija kolektivnih teorijskih pothvata (kao urednik knjiga “Toeoije međunarodnih odnosa” - 1. knjiga “Realizam”, 2013; 2. knjiga “Liberalizam”, 2014), kao i otvaranje prostora za njihovo publicističko djelovanje u časopisu “Politička misao”;
   - razvijanje teorije međunarodnih odnosa kao integralnog dijela naše političke teorije u cjelini, polazeći od uvjerenja da se bez teorijskih ambicija nijedna poddisciplina politologije ne može nazvati znanstvenom i kritičkom, nego u najboljem slučaju stručnom i pozitivističkom. Još dalekosežnije: da bez zasnivanja i razvijanja teorije međunarodnih odnosa nema ni političke teorije u užem smislu. Utoliko ne može biti pretjerano ako ustvrdim da je kolega Jović, programski i organizaciono, nosilac najveće inovacije u recentnoj povijesti zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.
     I unutar takve kvalitetne ekipe istraživača, s najvišim znanstvenim ambicijama, naš Petar Popović zauzima veoma istaknuo mjesto, sudeći recimo već i po njegovu prilogu u spomenutom zborniku o liberalnim teorijama međunarodnih odnosa u kojemu je autor veoma studioznog teksta o velikom Kantu.
    Siguran sam da od kolege Jovića i njegova istraživačkog tima u cjelini, a od Petra Popovića posebno, možemo u budućnosti očekivati mnogo uspjeha u njihovim plodnim znanstvenim i obrazovnim projektima. Svojim radom i postignućima iskazuju svoju ljudski integritet i znanstveno poštenje da svoju disciplinu “međunarodne odnose” zajedno uzdignu na razinu imperativa našeg vremena, a u vjernosti najboljim njezinim postignućima u prošlosti koje simbolizira ime i djelo “osnivača discipline međunarodnih odnosa u nas”, velikog profesora i akademika Vladimira Iblera."

 

PETAR POPOVIĆ je rođen u Zagrebu, 1982. godine, gdje je završio osnovnu školu i Privatnu klasičnu gimnaziju. Na američkom sveučilištu Webster University u Beču upisuje studij Međunarodnih odnosa gdje diplomira 2004. i magistrira 2006. Doktorirao je 2011. na Univerzi v Ljubljani. Na Dubrovnik International University- Libertas predaje kolegije Međunarodni odnosi, Svjetska politička povijest i Geopolitika. Kao vanjski suradnik FPZ u Zagrebu predaje kolegij Teorija međunarodnih odnosa. Predavao je na katedri međunarodnih odnosa  na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici. Autor je knjige Prijepori u teorijama međunarodnih odnosa (2012.).Od 2006. godine redovni je član Kraljevskog instituta za međunarodne odnose u Londonu.