povratak na sve vijesti

ETNO NAKIT EU- ZAJEDNIČKA IZLOŽBA PETNAEST AUTORICA

petak, prosinca 18. 2015.

Zajednička izložba ETNO NAKIT EU- petnaest autorica otvorena 17. 12. 2015. u Crnogorskom domu u Zgarebu

      PETNAEST AUTORICA: JADRANKA BAGLADI, ANA BIBIĆ, VLATKA BUNETA, NEVENKA ČIZMIĆ, MARINA MIHALJEVIĆ HRANITELJ, NADA JAMBREK, ADA JAŠARBAŠIĆ, BISERKA LEVANIĆ, VINKA MAREKOVIĆ, BRANKA MOĆNIK, JELENA MUŽINIĆ, DUBRAVKA NOVOSELAC, MARIJA OBAD, VESNA PONDELJAK i LJILJANA STOJANOVIĆ izložile su svoje radove zajedničkog naziva ETNO NAKIT U EU u Crnogorskom domu u Zagrebu galerija "Montenegrina".

      Izložba je uz prisustvo brojnih uzvanika i gostiju otvorena 17. 12. 2015. U ime organizatora izložbe Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb prisutne je pozdravio predsjednik Dušan Mišković, a u ime autorica izložbe voditeljica radionice za izradu nakita Vinka Mareković.

     Mlada flautistica FRANZISKA ANNE FUNDELIĆ pobjednica VI. Međunarodnog natjecanja flautista Zagreb, 2015. u kategoriji „AUREA JEU NESSE“, svojim nastupom uveličala je otvorenje ove jedinstvene izložbe.

 IZ KATALOGA IZLOŽBE:

     U brzim izmjenama trendova u svim sferama života koje i oni najuporniji teško prate, u sveobuhvatnoj globalizaciji kojom svi postajemo isti, uniformirani, u „modernom“ načinu života gdje se sve više osjeća otuđenost, dezorijentiranost, javlja se potreba da na trenutak stanemo, da se prisjetimo vremena kada se živjelo u skladu s prirodom i njenim zakonima. Javlja se potreba da se pronađe vlastiti identitet, da se oživi tradicija.
        Ta se potreba može vidjeti u nicanju sve većeg broja KUD-ova, klapa, etno sajmova, kao i u sve većem interesu za tečajeve koji promiču tradicijsku kulturu kao što je i ovaj naš tečaj etno nakita.
Polaznice ovog tečaja odlučile su istražiti onaj dio tradicije koji najviše odgovara ženskom senzibilitetu. Traže estetski sklad, ljepotu koju su u davna vremena stvarale žene - ono najljepše u prirodi; kamenčiće, koralje, staklene perle žene su nizale u ukras za vrat, šaku ili kosu. Stvaranje nakita je pretočena ljudska težnja da se zaustavi trenutak ljepote, da se zaustavi duga i da se sva njezina raskoš, njeno blistanje, prelijevanje boja, prozračnost pretoči u kraluš ili struku. Stvaranje nakita je težnja da se zadrži ljepota koja se crpi iz prirode a koja u prirodi prekratko traje da bi se u njoj moglo trajno uživati.
Etno nakit koji mi danas ponovno otkrivamo zadivljuje i začuđuje skladom, složenim strukturama, visokim estetskim kriterijima žena koje su ga izrađivale osobito ako se uzmu u obzir prilike u kojima je nakit nastajao. Nakit kojeg smo izložili istrgnut je iz tradicijskog konteksta gdje je imao i magijsku i identifikacijsku funkciju - bio je pokazatelj pripadanja određenoj skupini ili određenom socijalnom staležu.
         Danas je on samo ukrasni detalj, zadržala se samo njegova estetska funkcija.
       Da bi održali nakit živim, upotrebljivim, naše su ga polaznice prilagodile zahtjevima današnjeg vremena, osuvremenile su ga, ali pri tom on nije postao trendovski već su uspjele zadržati njegovu svevremenost. Iako su u nakitu zadržane forme tradicijskog nalita, unesena maštovitost, originalne konstrukcije, spretno baratanje bojama dokazuje da je ovaj nakit ne samo unikatan nego i umjetnički.

Vjekoslava Damjanović, dipl.etnolog i povjesničar umjetnosti

KATALOG

Dokument