povratak na sve vijesti

IZLOŽBA ISMETE SEDLOVSKI

petak, ožujka 28. 2014.

U Crnogorskom domu u Zagrebu u galeriji "Montenegrina" otvorena, 27. 3. 2014., izložba slika EBRU slikarice Ismete Sedlovbski

U organizaciji Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb u galeriji "Montenegrina" u Crnogorskom domu u Zagrebu otvorena je 27. 3. 2014. izložba slika prve EBRU slikarice u Hrvatskoj, ISMETE SEDLOVSKI pod nazivom "VODENI CVIJET".

Prisutne je u ime organizatora pozdravio predsjednik Društva Dušan Mišković, koji je i otvorio izložbu.

O autorici izložbe govorio je GORAN BEUS- predsjednik Društva Hrvatsko-turskog prijateljstva.

Specifičnosti i karakteristike EBRU slikarstva objasnio je mr. sc. SENAD NANIĆ, autor osvrta u Katalogu izložbe. AJKA TIRO SREBRENIKOVIĆ recitirala je stihove iz svoje zbirke pjesama "Davna svitanja".

O svom stvaralaštvu i načinu slikanja govorila je i ISMETA SEDLOVSKI uz objašnjenje svojih slikarskih opusa. Pozdravila je posebne goste Izložbe- članove Hrvatskog saveza slijepih- uz napomenu da dio prihoda s ove izložbe, koja je prodajna, ide stipendiranju članova saveza.

 

 SVIJET DREVNE UMJETNIČKE TRADICIJE

 
      Ismeta Sedlovski, amaterska slikarica iz Zagreba, entuzijast je koji važnim dijelom svog duhovnog puta vidi ovladavanje tehnikama ebru slikarstva čija specifična priroda nudi mogućnost stvaralaštva bez izvjesnog i strogo kontroliranog ishoda.
    Ebru je umjetnost slikanja na površini vode. Porijeklo ove umjetnosti je u drevnom kineskom bojenju papira u svijetu poznatijem pod japanskim imenom suminagaši, što znači plutajuća tinta. Tom tehnikom se raspršivanjem ili kapaljkom po površini vode nanose tinte, a slika se prenosi i stabilizira polaganjem papira na površinu vode s koje se tinte lijepe na papir. Drevnim putem svile suminagaši dolazi do Irana, gdje umjetnici počinju koristiti razne druge vrste boja i materijala. Ovdje ebru dobiva naziv. Po jednom tumačenju, ime dolazi od perzijske riječi ebri, što znači oblak. Drugo tumačenje kaže da naziv dolazi od perzijske složenice abi-ru, što znači lice vode. Slika je to, dakle, koju sama voda oblikuje.
     U Iranu su se za izradu ebrua koristile prirodne biljne i mineralne boje kao i one na bazi ulja. Iranci su u ebru umjetnost uveli miješanje vode sa smolama kako bi se povećala gustoća vode i tako se na njoj lakše slikalo. Dolaskom u Tursku, na područje Osmanskog carstva, ebru slikarstvo stječe svoju konačnu formu i klasifikaciju. Osmanski su umjetnici dugo koristili iranski način izrade, a potom su razvili upotrebu životinjske žuči koja turskim ebru slikama daje baršunastu površinu i postojanost boja.
    Miješanjem sa smolom, slikarica najprije vodu zgusne i učini manje pokretljivom. Boje miješa sa životinjskom žuči što će im omogućiti plutanje, netopivost, ljepljivost, površinsko širenje i međusobno nemiješanje. Vodenu smjesu potom izljeva u korito ravnih stranica.
Na površinu vodene smjese nanosi boje posebnim četkama od ružinih stabljika i konjske dlake te kapaljkama, iglama i češljevima, oblikujući željeni motiv. Na kraju, na vodenu sliku postavlja papir koji iz korita zatim izvlači preko njenog ruba tako da se višak vodene smjese vrati u korito.
      Primjere ebru slikarstva naći ćemo samostalnim kao i primijenjenim u uvezivanju knjiga, izradi ukrasnih predmeta i papira, bordurama slika i podlogama kaligrafija. Raznolikosti oblika ebru slikarstva svjedoče i nazivi njegovih podvrsta: batal /krupni/, ҫiҫekli /cvjetni/, ҫift /dvostruki/, dalgalı /valoviti/, gel-git /idi-mi-dođi ili plima i oseka/, hafif /lagani/, taraklı /češljani/, yazılı /pisani/, şal /ili kašmirski/, mermer /mramorni/ i brojne druge čije tehnike uspješno demonstrira i vješto oblikuje Ismeta Sedlovski.  
       Svojim pionirskim djelom u nas, Ismeta Sedlovski nas uvodi u dinamičan i živi svijet ove drevne umjetničke tradicije prožete stvaralačkom radošću i duhovnim iskustvom.

U Zagrebu, ožujak 2014.                                                                   mr. sc. Senad Nanić

 

KATALOG IZLOŽBE

 

Dokument