CRNOGORSKIM SIMBOLIMA JURIŠALI NA DRŽAVU

četvrtak, siječnja 10. 2013.

Piše: Milorad Minjo Ražnatović

CRNOGORSKIM SIMBOLIMA JURIŠALI NA DRŽAVU

Piše: Milorad Minjo Ražnatović

"Parlamaentarni izbori održani polovinom oktobra predstavljali su, poslije doživljenog razočaranja rezultatima popisa 2011 godine, novu šansu srpskim političkim subjektima, da uz pomoć određenih političkih struktura iz Srbije, pokušaju, osvojiti vlast u Crnoj Gori. Svjesni svoje političke težine i uticaja u biračkom tijelu, dolaze do saznanja da bez pomoći nekadašnjih indipendističkih medija i intelektualnog kruga bliskog njima, ne postoji šansa za osvajanje vlasti..."

Uz zamolbu autora kompletan tekst objavljujemo u PDF.

Dokument

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINCA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)