IZLOŽBA ABAZA DIZDAREVIĆA U GALERIJI ZVONIMIR

ponedjeljak, rujna 23. 2013.

Tradicju da Dani crnogorske kulture u drugom dijelu godine započinju izložbom u galeriji "Zvonimir" u Zagrebu, organizatori NZCH i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb, nastavljaju i ove godine

     Tradicionalno Dani crnogorske kulture u drugom dijelu godine (rujan mjesec) započinju izložbom umjetnika iz Crne Gore u galeriji „Zvonimir“ Ministarstva obrane RH u Zagrebu s kojom Nacionalna zajednica surađuje od 2004. godina. Ta suradnja je postala primjerom povezivanja i ostvarivanja određenih projekata udruga predstavnika nacionalnih manjina i institucija u Republici Hrvatskoj.
      Ove godine u organizaciji Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb i Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore nakon: Mihaila-Muja Jovićevića, Ele Božović i Natalije Đuranović, Nikole Simanića, Miodraga Šćepanovića, Gorana Ćetkovića, Trideset i tri autora po izboru ULUCG, Selme Đečević i Nikice Raičevića te Aldemara Ibrahimnovića, javnosti Hrvatske predstavljaju akademskog slikara Abaza Dizdarevića.
      Izložbe crnogorskih umjetnika u galeriji „Zvonimir“ na ovaj način postaju sastavni dio kulturnih događanja u Gradu Zagrebu na početku jeseni.

Izložba se otvara 24. 9. 2013. s početkom u 19h GALERIJA ZVONIMIR - BAUEROVA 33, Zagreb

      "...Možda je i on, poput velikog pjesnika njegovog kraja, vidio kako po moru teče Lim. U toj mješavini boja i voda, tonova i svjetova, kao svoj upečatljiv izraz pronalazi put do svojih boja, recimo da je jedna od njih - kraljevsko plava. A time nas zapravo vodi u kraljevstvo sjete u kome se ravnomjerno gomilaju sentimenti, likovi, atmosfere... Tragajući za tom tajnovitom rijekom djetinjstva, slikar nam pruža nagovještaje jedne zavodljive tišine. Ogledanje u toj vodi djetinjstva skriva šifre Dizdarevićevog slikarstva.
      Eto, tako se potvrđuje onaj znameniti Vilijamsov stih: I nijedna bjelina nije bijela / kao sjećanje na bjelinu. Tako je, naravno, i sa mjesečinom. Tako je sa svjetlom.
       I što je onda slikar do - čuvar svjetla!
     I konačno, kako neobično raduje to što nam Abaz Dizdarević, na zbilja osoben način, pokazuje da je slikarstvo - umijeće osvajanja svjetlosti, osvajanja prostora.

Pavle Goranović (iz KATALOGA IZLOŽBE)

Web2

pozivnica u PDF

Dokument

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINCA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)