HOMMAGE VALTAZARU BOGIŠIĆU

HOMMAGE VALTAZARU BOGIŠIĆU u organizaciji Matice crnogorske 19. 9. 2013 s početkom u 20h u ZETSKOM DOMU na Cetinju.

Govori: prof. dr. sc. ZORAN P. RAŠOVIĆ

U umjetničkom dijelu programa učestvuju:

Kamerni orkestar Muzičke akademije sa Cetinja pod rukovodstvom Radovana Papovića i

glumci: Aleksandar Radulović, Ivana Mrvaljević i Zoran Vujović

VALTAZAR BOGIŠIĆ

      Povodom 125 godina od donošenja Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru, u organizaciji Matice crnogorske Ogranak Cetinje, u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju, u četvrtak 19.09. 2013 godine u 20 h, održan je OMAŽ VALTAZARU BOGIŠIĆU, čuvenom tvorcu tog svjetski priznatog imovinskog zakonika. Zakonik služi na ponos Crnoj Gori i čini čast njegovom tvorcu i Knjazu Nikoli po čijem nalogu je ova poznata kodifikacija donešena. O Valtazaru Bogišiću, brojnim poštovaocima njegovog  djela govorio je prof. dr Zoran Rašović, član CANU, jedan od tvoraca brojnih imovinskih zakona koji se danas primjenjuju u Crnoj Gori.
      U dramskom dijelu programa učestvovali su glumci Aleksandar Radulović, Ivana Mrvaljević i Zoran Vujović a u muzičkom dijelu Gudački orkestar Muzičke akademije sa Cetinja sa dirigentom Radovanom Papovićem. Prisutne je pozdravio predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.
      Projekat Omaž Valtazaru Bogišiću je osmislio i rukovodio sa njim Vesko Pejović.

     "Ovo veče je posvećeno Valtazaru – Baldu Bogišiću, čovjeku kojemu dugujemo izvjesnu obnovu našeg pravničkog ukusa, uljepšavanje pravničkog govora, koji riječima daje spiritualnu ljepotu. U povodu proglašenja OIZ-a, Knjaz Nikola je sinu ,,dične oblasti dubrovačke’’, u ime ,,najviše nagrade koje mu se s naše strane može dati’’, izrekao javno hvala. To javno hvala u ime Crne Gore odzvanja i danas. Ali kultura sjećanja nam nalaže da se sa izrazima visokog poštovanja i najiskrenije vjernosti osvrnemo na ličnost i gromadnost rada Valtazara Bogišića, akademika, profesora, doktora filozofije i doktora pravnih nauka, naučnika, istraživača, zakonopisca, čovjeka enciklopedijskog znanja, komentatora, pobornika istorijsko-pravne škole ali i drugih škola, zaljubljenika u filologiju, poliglotu, bibliofila …

      Ostavio je trag u nauci kao pobornik istorijskopravne škole, ali je kako saopštava poznati profesor Živojin Perić, u izradi OIZ-a unio prilično racionalizma. Do kraja života ostao je veliki poštovalac Savinjia i Puhte iako, kako smo kazali, u izradi OIZ-a  nije  dosljedno primjenjivao taj metod. U istorisjkopravnu školu unio je sociološke elemente.U praksi se zalagao za sudjenje po pravdi i pravici. Sudija treba da, ocjenjujući prilike posla, pazi osobito na to što časni ljudi drže da je pravoi i što je u skladu sa javnim vjerovanjem i poštenjem. I ako to sudija to sve radi po duši i savjesti, on opet treba da pazi, koliko je god moguće, i na razum i mišljenje naroda ili razreda lujdi kojima se su obični poslovi te ruke.Kako se vidi, u praksi se zalagao i za primjenu rješenja koje zagovara prirodno-pravna škola...

      U javnosti se malo zna o činu proglašenja OIZ-a. Ostalo je zapisano da su se 26. aprila 1888. godine u devet ura oglasila velika zvona radi Božije službe povodom proglaženja Građanskog zakonika. Proglašenje je obavljeno u Biljardi, svečano okićenoj za tu priliku. U Biljardi su bili: Mitropolit, državni savjetnici, ministri, članovi Velikog suda i ostali glavari u punoj uniformi. U isto vrijeme postrojeno je jedno odjeljenje vojske u paradi ispred Manastira. Nakon službe Božije Knjaz Nikola sa pratnjom odlazi u Biljardu gdje su bili i zastupnici stranih sila u punoj uniformi. U Biljardi je predsjednik Državnog savjeta i ministar unutrašnjih djela godpodin Božo Petrović pročitao Knjažev ukaz kojim se Građanski zakonik u život uvodi, a zatim je knjaz Nikola potpisao Zakonik i stavio na njega svoj pečat. Nakon toga je izvršena počasna paljba iz 21 topa, a vojnici su stavili oružje ,,pred prsi’’. Potom je Knjaz Nikola izašao sa pratnjom ispred Manastira među narod i pročitao besjedu kojom je narodu crnogorskome objavio proglašenje Građanskog zakonika..." - prof. Zoran P. Rašović

zahvaljujemo gos. VESKU PEJOVIĆU na ustupljenim tekstovima i fotografijama