povratak na sve vijesti

HOMMAGE NJEGOŠU

utorak, travnja 02. 2013.

U povodu 200-te godišnjice rođenja Petra II. Petrovića Njegoša javnosti Hrvatske predstavljamo projekt <strong>HOMMAGE NJEGOŠU</strong>. Projekt je oragniziran pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

HOMMAGE NJEGOŠU  povodom 200-te godišnjice rođenja

      U organizaciji Nacionalne Zajednice Crnogoraca Hrvatske, Koordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području RH, Ambasade Crne Gore u RH  i Muzeja Mimara,  a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske 4. travnja 2013. u Muzeju Mimara bit će predstavljen projekt Hommage Njegošu.  Projekt kojeg čine likovna i literarna djela realiziran je u povodu jubileja  200 godina rođenja Petra II. Petrovića Njegoša (1813- 1851). Tom prilikom bit će:

      a) Predstavljena monumentalna skulptura "U slavu Njegoševe misli" autora Dimitrija Popovića. Ova je skulptura inspirirana Njegoševom poetsko filozofskom i religijskom misli, njom se odaje počast našem velikanu i potvrđuje svijest i potreba  za njegovanjem i afirmacijom vrijednosti  crnogorske kulturne tradicije. (Izrada skulpture financirana je donacijama članova Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i prijatelja Crne Gore i bit će poklonjena gradu Cetinju, staroj crnogorskoj prijestonici).

      b) Otvorena izložba Dimitrija Popovića MISTERIJUM LUČE MIKROKOZMA  ciklusa radova inspiriranih Njegoševim  slavnim spjevom.

      c) Predstavljene tri knjige posvećene Njegoševoj ličnosti i djelu: Njegoš i Hrvati, grupe autora, te likovna monografija Misterijum Luče mikrokozma i pripovijetka Luča Njegoševe noći autora Dimitrija Popovića. Izdavači ovih knjiga su Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Matica crnogorska, Centralna narodna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ i Skaner studio.

      Planirano je da izložbu otvori ministrica kulture Republike Hrvatske gospođa Andrea Zlatar Violić. Svečanosti će prisustvovati ministar kulture Crne Gore gospodin Branislav Mićunović, i gradonačelnik Prijestonice Cetinje, Aleksandr Bogdanović.

1

POZIVNICA

2

SKULPTURA "U SLAVU NJEGOŠEVE MISLI"

 

DIMITRIJE POPOVIĆ- HOMMAGE NJEGOŠU- Skulptura „U slavu Njegoševe misli“

      "Zahvaljujem se članovima Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, Koordinaciji vijeća crnogorske manjine Hrvatske i njihovim prijateljima  koji su svojim donacijama osigurali materijalna sredstva kojima se realizirala moja skulptura "U slavu Njegoševe misli". Posebno se zahvaljujem predsjedniku Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske dr. Radomiru  Pavićeviću na njegovom svesrdnom zalaganju i angažmanu za prikupljanje potrebnih sredstava. Zahvaljujem se Ljevaonici umjetnina Likovne akademije i radionici Koprivnjak iz Zagreba na izvrsnoj izvedbi skulpture u trajnim materijalima bronci i rosfraju, te "Bombetonu" iz Cetinja na donaciji postamenta za skulpturu u staroj crnogorskoj prijestonici.

      U povodu dvjesto godina Njegoševog rođenja Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i ja kao autor skulpture poklanjamo ovo umjetničko djelo gradu Cetinju izražavajući na simboličan način zahvalnost prema liku i djelu Petra II. Petrovića Njegoša, izuzetnoj ličnosti crnogorske kulture.

      Skulptura " U slavu Njegoševe misli" ne odnosi se samo na Vladičinu pjesmu "Misao" nastaloj 1844. godine koja se smatra prologom spjevu Luča mikrokozma. Naziv skulpture odnos i se u širem smislu na kompleksnost pjesnikove misli, njene poetske, filozofske, teološke i mistične dimenzije, na misli koje govore o čovjeku, toj "luči mikrokozma" kao tragičnom biću. Inspirativni osnov za skulpturalnu kompoziciju našao sam u Njegoševoj pjesmi "Crnogorac k svemogućem Bogu" nastaloj 1833. godine u kojoj pjesnik govori o nemogućnosti čovjekovoj da spozna Boga odnosno samoga sebe.

      Skulptura simbolički predstavlja tu čovjekovu uzaludnu težnju ka spoznaji apsoluta. Visoki rosfrajni krak usmjeren prema nebu upućuje na nedokučivost kozmičkog misterija, dok drugi, niži također zašiljeni rosfrajni krak sugerira ograničeni domet čovjekove spoznaje. Ljudska glava metarmofozne anatomije izražava stremljenja duha zarobljenog u " tjelesnoj  tamnici". Čovjek kao kažnjenik zemaljskog bitisanja živi svoju tragičnu sudbinu svjestan tajne koju ne može spoznati. Možda je može spoznati tek u smrti, jer kako Njegoš kaže 'Ovoga su u grobu ključevi'."