povratak na sve vijesti

U ZAGREBU OTVORENA IZLOŽBA VLADIMIRA ĐURANOVIĆA

srijeda, ožujka 09. 2011.

Izložba slika i crteža- LIGHT- crnogorskog akademskog slikara Vladimira Đuranovića otvorena u Galeriji Kristofor Stanković Gradske skupštine Grada Zagreba

Izložba slika i crteža, akademskog slikara Vladimira Đuranovića  otvorena je u nazočnosti brojnih uzvanika i gostiju 9. 3. 2011. u galeriji Kristofor Stanković, Gradske skupštine Grada Zagreba.
Otvorenju su između ostalih prisustvovali: mr. sc. Tatjana Holjevac, potpredsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba,  Dubravka Kravos tajnica Županijske skupštine Zagrebačke županije, Dragutin Palšek izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba, mr. sc. Igor Rakčević, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.
U ime organizatora Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb prisutne je pozdravio predsjednik NZCH dr. sc. Radomir Pavićević. U ime Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, uz čiju pomoć je i realizirana izložba, govorio je mr. sc. Igor Rakčević koji je između ostalog naglasio da je ova izložba nastavak izuzetno dobre suradnje ULUCG i NZCH sa zajedničkim ciljem, približiti i upoznati javnost Republike Hrvatske s najnovijim događanjima i tendencijama u suvremenoj crnogorskoj likovnoj umjetnosti.

O autoru i izloženim eksponatima govorila je likovna kritičarka Iva Körbler, a izložbu je otvorila  potpredsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba nr. Sc. Tatjana Holjevac.

U galerijskom prostoru Gradske skupštine grada Zagreba zagrebačkoj se publici po prvi puta predstavio crnogorski slikar Vladimir Đuranović (1974) s novim ciklusom slika u tehnici ulja na platnu i velikom serijom radova u tušu na papiru.
Motivi njegovih slika i tuševa tematski su vezani uz problematiku velegrada, odnosno, suvremeni urbani pejzaž. Tema velegrada i njegovih stanovnika po prvi se puta u umjetnosti s kraja 19. i prve četvrtine 20. stoljeća nameće kao jedna nova velika, ravnopravna tema slikarstva, uz pejzaž, mrtvu prirodu, portret i akt. Upravo će u eri procvata modernog slikarstva i moderne bauhausovske arhitekture, u Evropi između dva svjetska rata, slikari njemačkog ekspresionizma (Grosz, Beckmann) uvesti temu velegrada, urbanog otuđenja, tjeskobe pojedinca, uz naglašenu socijalnu notu slika. Vladimir Đuranović nastavlja se svojim opusom na tu tradiciju, ali također proširuje tematske asocijacije na američki pop-art (posebno čikašku školu), i njegov veliki povratak s kraja osamdesetih i prve polovice devedesetih godina 20. stoljeća, kada slikari kroz figurativno, pseudoekspresionističko, čak hiperrealističko slikarstvo ponovno uvode teme urbane otuđenosti i izgubljenosti pojedinca u velikoj gradskoj mašineriji postkapitalističkog doba. Pop-art također uvodi u slikarstvo ikonografiju malih stvari, masovnih proizvoda pop-kulture, predmeta koje čine socijalni ili psihološki okvir prikazanog pojedinca ili grupe ljudi na slikama, pa tako i Đuranović detaljima poklanja veliki dio svakog prizora. Promatrači se lako identificiraju s takvim slikama jer se gotvo uvijek radi o poznatoj okolini, što vizualno i psihološki omekšava percepiju eventualnih teških prizora, ili kompleksnih emocija i psiholoških stanja likova na slici. Ovaj slikar koristi i određene stripovske i filmske tehnike prikazivanja protagonista, primjerice, predimenzioniranost lica u odnosu na proporcije tijela, čime se lica pretvaraju u panoramu emocija ili tjeskobe pojedinca, ekrane za projekciju stanja svijesti ili embleme socijalnog stanja. U predgovoru katalogu izložbe Nataša Nikčević pravilno zapaža Đuranovićevu vezu s "filozofijom egzistencijalizma, Kafkom, Camusom, Cioranom ... novom figuracijom ... crnogorskim društvom u tranziciji", uz isticanje statusnih simbola protagonista, ali i miješanje različitih društvenih slojeva kroz poslovne, prijateljske i ljubavne veze.
Ipak, Đuranovićevi likovi nisu pripadnici neke supkulture, nisu likovi s margine društva, teško ih možemo nazvati anti-junacima u klasičnom smislu - oni su slika današnje mlađe i srednje generacije koja traga za vlastitim socijalnim, poslovnim te privatnim identitetom i srećom. U kontekstu povezivanja s hrvatskim suvremenim slikarima koji su se bavili sličnom tematikom, Vladimir Đuranović blizak je opusu urbanih tema Lovre Artukovića, iako kod Đuranovića u slikama osjećamo mnogo više atmosfere - kao da je slikar direktno involviran u prizore koje slika i crta, bez hladnog, promatračkog odmaka. Ovaj mladi i perspektivni slikar ujedno u sve svoje slike uspijeva ugraditi romantičarsku, intimističku notu s naglašenim motivom ljudskog zagrljaja kao metafore spasa od totalnog otuđenja. Čak i kada su likovi sami na slikama i crtežima, kada osjećamo njihovu melankoliju, nesigurnost i poljuljanost, uz njih je često pas kao metafora bezuvjetne ljubavi i prijateljstva, iako, doduše, na prvi pogled psa možemo dešifrirati i kao skupi statusni dodatak.
Bravuroznost i metijerska rafiniranost crteža u tušu, ali i fantastična sceničnost prizora slikâ u kojima je isprepleteno mnogo stilskih referenci u poseban, autentičan umjetnikov izričaj, svrstava Vladimira Đuranovića među originalnije i inventivnije pripadnike suvremene slikarske generacije na širem prostoru regije, izvan lokalnih, zavičajnih granica.

Iva Körbler

 

 

 

Gospodo gosti iz Crne Gore,
Gospodo predstavnici Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro"  Zagreb,
Gospođe i gospodo uzvanici i poštovani umjetniče Đuranoviću,
posebno mi je zadovoljstvo i radost pozdraviti vas u Galeriji "Kristofor Stanković" Gradske skupštine Grada Zagreba u prigodi otvaranja izložbe slika gospodina Vladimira Đuranovića, što pomalo smatram i tradicionalnim jer Dani crnogorske kulture 2011. su već tradicionalna manifestacija koja se svake godine  dijelom održava i u našoj Galeriji, a imala sam čast otvarati i mnoge izložbe koje prethode ovoj večerašnjoj. Iskreno mi je zadovoljstvo večeras pozdraviti i  umjetnika gospodina Đuranovića  koji nas je i na "prvi pogled" zadivio kreativnošću i likovnim izrazom svojih slika. 
Zagrebačka publika svjedoči ovoj značajnoj izložbi posredstvom i Savjeta za nacionalne manjine i udruženja likovnih umjetnika Crne gore te Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske i Društva Crnogoraca i prijatelja Crne gore "Montenegro" Zagreb. Našu Galeriju Kristofor Stanković nazvali smo prema graditelju prvog kazališta u Zagrebu koje se je  nalazilo na ovom mjestu i u kojem su se odvijali brojni kulturni ali i politički događaji značajni za povijest i Zagreba i Hrvatske. Danas je u ovoj kući gradski parlament - Gradska skupština Grada Zagreba  u našoj Staroj gradskoj vijećnici na gornjem katu, a ovdje u ovoj Galeriji gdje  ugošćujemo umjetnike različitih izraza i umjetničkih ambicija, što smatramo podrškom umjetnicima, umjetnosti i naravno kulturi jer Zagreb svoj prestiž zasigurno želi uvijek temeljiti i na kulturi. Zahvaljujem organizatorima što su organizirali ovu izložbu i doveli nam umjetnika kojem samo možemo čestitati na likovnoj izražajnosti i originalnosti a nazočnoj publici  želim da gledajući izložbu provede zanimljive i ugodne trenutke te izložbu proglašavam otvorenom. 

 

 

(Mr.sc. Tatjana Holjevac, potpredsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba)