povratak na sve vijesti

OTVORENA ZAJEDNIČKA IZLOŽBA SELME ĐEČEVIĆ I NIKICE RAIČEVIĆA

utorak, rujna 06. 2011.

U galeriji ZVONIMIR u Zagrebu, Bauerova 33, uz prisustvo brojnih uzvanika i gostiju javnih i kulturnih radnika Grada Zagreba, otvorena je, 5. 9. 2011., zajednička izložba crnogorskih akademskih slikara Selme Đečević (grafika i crteži) i Nikice Raičevića (slike- ulje na platnu).

U galeriji ZVONIMIR u Zagrebu, Bauerova 33, uz prisustvo brojnih uzvanika i gostiju javnih i kulturnih radnika Grada Zagreba, otvorena je, 5. 9. 2011., zajednička izložba crnogorskih akademskih slikara Selme Đečević (grafika i crteži) i Nikice Raičevića (slike- ulje na platnu).

Organizatori ovogodišnje izložbe su Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb, Zavod za međunarodnu saradnju Crne Gore u suradnji s galerijom Zvonimir i pomoć Savjeta za nacionalne manjine RH.

Na početku svečanosti otvorenja prisutnima se obratila Zrinka Pillauer Marić kustosica galerije Zvonimir uz pozdrave autorima izložbe, gostima i uzvanicima ukratko je podsjetila na već tradicionalno događanje da Dani crnogorske kulture u drugom dijelu godine započinju u galeriji Zvonimir septembarskom izložbom akademskih slikara iz Crne Gore. Dugogodišnja suradnja je postala primjerom povezivanja i ostvarivanja određenih projekata udruga predstavnika nacionalnih manjina i institucija u Republici Hrvatskoj.

U ime organizatora prisutnima su se obratili predsjednik Nacionalne zajednice dr. sc. Radomir Pavićević i viša savjetnica Zavoda za međunarodnu saradnju  Slavica Perović, a riječi zahvale uputio je i akademski slikar Nikica  Raičević.

O izloženim radovima i autorima govorila je diplomirana povjesničarka umjetnosti Barbara Vujanović, kustosica Atelijer Meštrović u Zagrebu.

"Dvoje crnogorskih umjetnika, akademska grafičarka Selma Đečević (Podgorica, 1984.) i akademski slikar Nikica Raičević (Podgorica, 1946.) predstavljaju na zajedničkoj izložbi u galeriji MORH-a "Zvonimir" u Zagrebu izbor svojih recentnih i ranijih radova. Izložba otvorena u ponedjeljak 5. rujna održava se u sklopu Dana crnogorske kulture u Republici Hrvatskoj, a u organizaciji Nacionalne zajednica Crnogoraca Hrvatske i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb, uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine RH i Zavoda za međunarodnu naučnu, prosvjetno-kulturnu i tehničku suradnju Crne Gore.

Ovo izlaganje predstavlja zagrebačkoj publici segment suvremene crnogorske likovne produkcije. Povjesničarka umjetnosti Petrica Duletić koja je odabrala autore načinila je zanimljiv generacijski, ali i tematski spoj umjetničkih poetika i rukopisa. Riječ je, naime, o grafičkim, odnosno slikarskim ciklusima, koji se temelje na dva velika sižea, dvije značajne tradicije - na portretu i pejzažu.

Đečevićeva na grafičkim listovima u tehnici dubokoga tiska, te na slikama (ciklusi Plastic-Fantastic, 2011.; Barbie, L.A. religija postmoderne, 2008.; Plastic-Fantastic, 2010.) prikazuje lice žene, koje svojom shematiziranošću, te brisanjem psiholoških i individualnih karakteristika, ukazuje na stereotipnost, toliko učestalu u različitim masovnim medijima koji ženski lik svode na plitki simbol konzumerizma. Toj banalnosti koju kritizira, autorica suprotstavlja vibrantni rukopis. Grafičarka postupno kroz cikluse razvija svoj likovni rukopis koji se na pojedinim radovima naslanja na tradiciju njemačkog ekspresionizma prve polovice dvadesetoga stoljeća. Naglašena je široka crna linija koja u komunikaciji sa živim koloritom emanira osjećaj šoka i nelagode, svojstven upravo rečenom stilu i razdoblju. Principom ponavljanja, serijalnosti u kojoj se odvijaju minimalni otkloni i pomaci, Selma Đečević ukazuje na princip procesa rasta i postojanja.

Nikica Raičević desetljećima je posvećen slikanju prirodnih krajolika, napose kanjona rijeka Morače i Cijevne. Na zagrebačkoj izložbi izlaže 18 slika nastalih u rasponu od 1990. do 2011. godine. Motive skuplja tumarajući kamenim predjelima, a na slikarsko ih platno prenosi naknadno, procesuirajući ih u svojem atelijeru. Iskustvo akvarela, jedne od najzahtjevnijih tehnika, utjecat će tako što je njegov nanos ulja prozračan i nježan. Slikar njeguje istančan senzibilitet za boje koje svojom izražajnošću prenose dojam, atmosferu prostora i osjećaje onoga koji ga proživljava. Prikazi krajolika najčešće ne nose nazive mjesta nego doba dana kada je motiv uhvaćen u zjenicu oka, određeno raspoloženje, ili su jednostavno naslovljeni  Kanjon i slično. Izrazita atmosferičnost, fino kadriranje u kojem se pokatkad izdvaja horizontala stabla, povlači paralelu s tradicijom slikarstva njemačkoga romantizma, napose Caspara Davida Friedricha, što dakako ne umanjuje autentičnost i suvremenost Raičevićeva likovnog iskaza.

Za kraj, izdvojila bih interesantnu činjenicu da Selma Đečević sa svojim snažnim, te Nikica Raičević s lirskim, poetskim rukopisom, potvrđuju labilnu utemeljenost definiranja ženske i muške poetike!"

Barbara Vujanović

 Izložbu je proglasio otvorenim Željko Zaninović, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba.