povratak na sve vijesti

OTVORENA IZLOŽBA SLIKA ELIZABETE GRUDIČEK CIANCI

petak, veljače 18. 2011.

Uz prisustvo velikog broja uzvanika i gostiju 17. 2. 2011. u galeriji "Montenegrina" otvorena izložba slika Elizabete Grudiček Cianci

Durmitorski božanski svijet


Slikati krajobraze, obrazine kore zemljine, kamenja, bilja i perspektiva svih rakursa sugerira mantranje ljudsko što tisućljećima od postanka Svijeta i Čovjeka želi dostići doživljajnu interpretaciju.
Krajobraz implicira viđeno, preneseno medijem, fiksirano za trajni doživljaj trenutnog. No, ono što prenosimo često pojmimo kao stalno i vječno, ne pojmeći niti nama blisko i jasno različito, izmjenom dana i noći, godišnjih doba i drugih mjena. Ono što interpretiramo ne problematiziramo kao trenutni doživljaj viđenog već i omirisanog, dodirnutog, slušnog, punog okusa. To osjetilno u trenutku sažima se s iskustvenim osjetima te u konačnici čini osobno viđenje slikara koji svojim slikarskim govorom progovara glasno i hrabro svojim mislima i osjećajima.
Slike durmitorske, slikarice Elizabete Grudiček Cianci, nisu slučajni odabir već ljubavni odnos boje, kista i predanosti estetici nedostižnog prirodnog bitka koji osvaja svojim neprekinutim mjenama i iznenađenjima i one najotpornije na iskonska oduševljenja.
Razlozi te predane igre s prirodom dio su slikaričina porijekla i sličnosti rustikalne zbilje grobničkih i durmitorskih perspektiva. Pod duhovnim utjecajem "Zemljaške " estetike gradnje rustične arkadije, slikarica nam daje varijacije iznimnih doživljajnih razina. Težina slikarskog duktusa prati arhaiziranu perspektivu sa grubo otesanim plohama kompozicije. Boja se pak nadograđuje šturim linijskim smjernicama koje uz plošnost odaju siromaštvo dopadljivih vizura, već potenciraju sažetu misao neiskazivog. Elementi etnografske sadržine prizore potiču na naraciju. U sižeu opusa možemo osjetiti fascinaciju durmitorske stvarnosti ali i mitske pjesme slijepa guslača što uz vibrirajuće pradavne zvuke priziva zaboravljenu baštinu narodnoga bića.
Bilježeći slike stvarnosti, slikarica Elizabeta Grudiček Cianci zabilježila je prizore kontinuuma nacionalnog ponosa.

Theodor de Canziani