povratak na sve vijesti

IZLOŽBA SLIKA ELIZABETE GRUDIČEK CIANCI

četvrtak, veljače 17. 2011.

Večeras, 17. 2. 2011. u 19h, u galeriji "Montenegrina", Crnogorski dom Trnjanska c. 35 Zagreb, otvara se izložba slika Elizabete Grudiček Cinci pod nazivom POGLED U DURMITOR

U organizaciji Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb, u galeriji "Montenegrina" Crnogorskog doma u Zagrebu, Trnjanska c. 35, otvara se 17. 2. 2011. s početkom u 19h IZLOŽBA SLIKA ELIZABETE GRUDIČEK CIANCI- POGLED U DURMITOR.

Elizabeta Grudiček  Cianci, rođena 14.10.1948. Čavle, slikarica, diplomirala 1971. likovnu umjetnost na pedagoškoj akademiji u Rijeci.
Od 1971.- 1978. radila je u DAUOS (CH) na restauriranju i slikanju.
Od 1978. - 2010. radila je u Rijeci na slikanju, dekoriranju, reklamama.
Drugom samostalnom izložbom, tehnikom ulje na platnu "POGLED U DURMITOR" autorica nas uvodi u veselu čaroliju Durmitorskog kraja.
Iz svih tih radova iščitavaju se snažne etičke i ekološke poruke, te se i ona izložbom uključuje u međunarodno obilježavanje biološke raznolikosti.

NEŠTO O DURMITORU

"Što čovjek da kaže za nekadašnje odmaralište bogova. A bogovi, oni na Durmitoru, kao i oni na Olimpu, uvijek su stremili nebu i visinama. I zaista, gledajući gore prema vrhovima, čini se da tu zemlja dotiče nebo i da se ova nebeska plavet odmara na džinovskim plećima Durmitora, a imena kamenih zubaca, koje Durmitorci i danas zovu "Soe nebeske" ili "Soe božije", potvrđuju da Durmitor služi za podupiranje nebesa.
U svako vrijeme ima ova planina u sebi neku čar života, neki odsjaj ovih gora, jezera, kanjona, onih cvjetnih livada durmitorskih i čini se da niđe, kao ovđe, čovjek ne može uživati u čarima prirode uvijek i jednako, a kad pogledate moćnu gromadu Durmitora, dočeka vas čarolija prirode, na koju ni čovjek ni vrijeme nijesu ostavili traga. Sa divljenjem posmatrate njegova sura pleća, za koje zalazi sunce, kao da se nikad više neće vratiti. A u zoru, kad krene zov divljine, oglašavajući neobičnim zvucima svitanje, ali i buđenja svega živog na planini, imate osjećaj da se ovakav melodični zov planine ne može niđe doživjeti kao u časovima svitanja na Durmitoru. Ima neke sličnosti između Durmitora i Durmitoraca i kao da su gradili kule - tvrđave, ugledajući se na Durmitor. I ne znaš koje je šljeme preče Durmitorcu, ono kućno u miru ili Šljeme u planini, u vrijeme rata. I ne znaš da li su Durmitorci sabljama i puškama branili lice Durmitora, ili je on svojim grebenima i njedrima štitio glave Durmitoraca."

PREUZMITE KATALOG IZLOŽBE

Dokument