CRNOGORSKI JEZIK U MEDIJIMA I IZDAVAŠTVU
Okrugli stol ’’Crnogorski jezik u javnoj upotrebi’’ u organizaciji Instituta za crnogorski jezik i književnost održan u Podgorici, hotel ’’Crna Gora’’, 20. 02. 2011.
Dr Goran Sekulović:
Saopštenje na okruglom stolu ''Crnogorski jezik u javnoj
upotrebi''
Problematika crnogorskog jezika
kao jednog od južnoslovenskih jezika je nerazdvojna od problematike
njegovog etničko-narodno-nacionalnog osnova, tj. bića crnogorskog
naroda I njegovog hiljadugodišnjeg korijenja, opstanka i razvoja
kroz različite forme istorijsko-društvenog,
političko-državno-pravnog, kulturnog, vjerskog i duhovnog
ustrojstva. Crnogorski jezik je doživljavao i dijelio istu sudbinu
sa crnogorskim narodom, državom, crkvom i kulturom, tj. bitnim
konstituentima crnogorskog nacionalnog bića. Tako je i danas.
Viševjekovna borba za slobodu i svakovrsni individualitet
sukobljavala se sa osvajačkim, imperijalnim i asimilatorskim
tuđinima, ali i sa sopstvenim megalomanijama, romantičarskim i
mitskim ilizujama, siromaštvom, nedovoljnom emancipacijom i
prosviješćenošću. Proglašenje nezavisne i međunarodno priznate
crnogorske države i Ustavnim uvođenjem crnogorskog jezika za
službeni jezik, napravljena su dva izuzetno važna koraka na putu
odlučne i svestrane afirmacije crnogorskog naroda, crnogorskog
jezika i Crne Gore kao modernih i ravnopravnih subjekta međunarodne
zajednice i globalizovanog savremenog svijeta.
Crnogorski jezik je naučno utemeljeni samostalni južnoslovenski
jezik, koji u određenom dijelu baštini zajedničke elemente sa
drugim južnoslovenskim i uopšte slovenskim jezicima. Koncept jednog
četvoroimenog jezika, kako se tvrdi naučno gledano istog, kojim
govore četiri nacije čiji se jezici samo nazivaju po njima, je
osnova i za savremeno političko definisanje crnogorskog jezika, tj.
za ono što protivnici crnogorske nacionalne individualnosti ističu
za sve njene atribute: i etničko-narodno-nacionalne, i državne, i
jezičke, i kulturne, i vjersko-crkvene i istorijske. Naime, da je
crnogorski narod izmišljena, privremena, efemerna, vještačka,
lažna, politička (koja može biti danas ovakva a sjutra onakva, čas
većinska, čas manjinska) kategorija, kao uostalom i crnogorski
jezik, i crnogorska država, i crnogorska kultura. Crnogorski jezik,
suprotno od toga, kao i etničnost, etnologija, etičnost,
filozofija, pogled na svijet, kultura, i svi ostali crnogorski
nacionalni fenomeni, su prioritetno i u prvom redu naučne
kategorije, kao i svi drugi isti i slični fenomeni u svijetu i u
civilizovanom čovječanstvu. Tek kao takvi, oni naravno imaju i
svoje političke konotacije i vrijednosti. Da je jezik
crnogorski samo ili isključivo politička kategorija, tj. samo puko
preimenovanje i formalno nazivlje jednog jedinstvenog naučnog
jezika koje je eto, je li, dopušteno zbog toga što po negatorima
etničkog i nacionalnog crnogorstva sada, tj. trenutno je takav
odnos snaga i što postoji aktuelno, dakle, po njima privremeno,
nezavisna Crna Gora, to je zamka svih protivnika crnogorske države,
nacije i kulture, koju ne bi smjeli prihvatiti, jer je vrlo opasna
i služi krajnjem cilju nipodaštavanja i uništenja na duži rok svega
što je suštinski pripadno crnogorskom istorijskom, nacionalnom,
jezičkom, vjersko-crkvenom i kulturnom biću.
Danas smo u Crnoj Gori u situaciji sličnoj onoj koja se opisuje u
Orvelovoj knjizi ''1984.'', gdje se govori samo iz maglovitog
śećanja na sve one prethodne vrijednosti društva i života, a što se
nasilno potiskuje iz svijesti građana. Tako se i ovdje danas
Crnogorci nalaze u istom ili sličnom stanju: da se śećamo i da se
priśećamo naših vrijednosti, jezičkih, kulturnih, jer su u
međuvremenu one proglašavane za njihove, tuđe ili pak za
nepostojeće, nevalidne, zastarjele, ništavne. Tako je u prvom redu
sa našim, crnogorskim jezikom i mnoštvom riječi iz jezičkog
crnogorskog bogatstva. Danas se ispod patine vremena i prohujalog
sa okupatorima, ideologijama i vlastitim nečuvenim zabludama,
naivnostima i samodestrukcijama vraćamo vlastitim jezičkim i
nacionalnim korijenima. Osnovni rezultat savremene crnogorske borbe
je evidentan: povraćena je demokratskim putem država i sada je na
dnevni red ogroman izazov: kako uspješno implmentirati sve ono što
je potrebno da bi se od crnogorske samo grubo izgrađene kuće sa
golim zidovima i krovom napravio i uredio dom.
Obnova crnogorskog jezika, kao i države, je brana našem nacionalnom
tumaranju i ogroman podsticaj da sačuvamo naše nacionalno biće. Ona
nam je omogućila da se i mi sada, kao i Orvelov junak, śećamo
mnogih naših jezičkih vrijednosti, zaboravljenih riječi,
''arhaizama'' koji su najdublji izrazi naših ljudskih, nacionalnih,
jezičkih i kulturnih bića, individualnosti i posebnosti. U
različitim društveno-političkim sistemima, zbog nasilja i određenih
istorijskih odnosa i konstelacija snaga, zabluda, romantizma i
idolopoklonstva onima koji su zatirali crnogorsko nacionalno ime,
državu, jezik i kulturu, već više od jednog vijeka zahvaljujući
organima i aktima jedne druge države, Kraljevine SHS i Jugoslavije,
sistemski, sistematski, planski, organizovano i uz pomoć državne
sile, a preko školstva, medija, širenja propagande, potiskivane su
sve crnogorske autentične državne, nacionalno-etničke, kulturne,
crkveno-vjerske, filozofsko-etičke, jezičke vrijednosti i pogled na
svijet i śećanje na njih. Ali, zahvaljujući i nama samima, jer u
periodu kada smo imali vlastitu državu do 1918. i poslije 1945.,
nijesmo imali snage, hrabrosti, vizije, znanja, moći i
odlučnosti da povratimo u potpunosti ono što je naše, crnogorsko, i
što čini neraskidivi dio crnogorskog nacionalnog i istorijskog,
državotvornog ośećanja, a to je puna državna,
etničko-narodno-nacionalna, jezička, kulturna, vjersko-crkvena
posebnost.
Što se tiče medija i izdavaštva, upotrebu crnogorskog jezika
neophodno je urediti Zakonom ili podzakonskim aktima na nivou svih
odgovarajućih državnih medijskih i izdavačkih institucija - dakle,
onih koje finansira ili sufinansira država, a naravno i u ostalim,
kako u prosvjetnim, tako i u naučnim, kulturnim i drugim sistemima,
ali i u privatnim ustanovama u ovim sferama, jer država je obavezna
donijeti pravila i u pogledu upotrebe svog službenog jezika u svim
segmentima ovih sfera, kao i u svim drugim oblastima društva,
i ona se moraju poštovati, bez obzira na vlasništvo i sastav
upravljačkih organa pojedinih institucija. Prisutan je veliki
pluralizam medija i to je dobro, ali se ova oblast mora još dodatno
urediti, posebno sa aspekta državne, profesionalne, stručne i
komunikacijske obaveze upotrebe u njima službenog crnogorskog
jezika.
Potrebno je planiranje i obezbjeđenje upotrebe službenog jezika u
elektronskim medijima, u okviru radio i televizijskih kuća,
interneta, mobilne telefonije...Riječ je o ogromnom polju
aktivnosti, s obzirom na veliku minutažu radio i tv programa, kao i
na veliku razuđenost i atraktivnost pojedinih programskih sadržaja
i njihovu veliku slušanost i gledanost, kao i izuzetno veliki upliv
koji elektronski mediji imaju u savremenom životu. Ovdje naročito
treba obratiti pažnju na dva velika savremena medijska korpusa:
elektronske medije, u okviru radio i televizijskih kuća i nove
(elektronske) medije, Internet, e portale, društvene mreže i
mobilnu telefoniju. U svakoj od ove dvije oblasti imamo najmanje po
četiri podoblasti specifičnih, odnosno programski i žanrovski
posebno usmjerenih stvaralačko-profesionalnih temata u kojima je
neophodno voditi računa o crnogorskom jeziku kao službenom.
I u sferi izdavaštva treba donijeti od strane države, Skupštine,
Vlade, ministarstava i drugih organa, odgovarajuća akta. Ova oblast
je izuzetno razuđena i vrlo neuređena. Zato ju je potrebno
mijenjati posebno kada se zna značaj izdavaštva za svaku državu i
naciju, za njihov kulturni identitet, afirmaciju, razvoj,
istorijsko trajanje i budućnost. Ovdje imamo više pitanja, odnosno,
izdavačku sferu možemo podijeliti na državne i društvene izdavačke
projekte u širem smislu (koji se upravo kao takvi moraju i imati u
vidu kada se govori o upotrebi službenog jezika, a ne izdavaštvo u
uobičajenom smislu, tj. tzv. Izdavaštvo u užem smislu ili
profesionalno izdavaštvo), publikovane u štampanoj ili elektronskoj
formi (državni izdavački projekti se dijele na tri segmenta, a
društveni takođe na tri). O svemu tome se opširnije govori u širem
saopštenju koje će se objaviti, zajedno sa drugim prilozima, u
Zborniku radova sa okruglog stola ''Javna upotreba crnogorskog
jezika''
Ljubaznošću gospodina Ranka Perovića
Detalji s Okruglog stola
Pozivnica: