Dr Goran Sekulović:
Saopštenje na okruglom stolu ''Crnogorski jezik u javnoj upotrebi''

Problematika crnogorskog jezika kao jednog od južnoslovenskih jezika je nerazdvojna od problematike njegovog etničko-narodno-nacionalnog osnova, tj. bića crnogorskog naroda I njegovog hiljadugodišnjeg korijenja, opstanka i razvoja kroz različite forme istorijsko-društvenog, političko-državno-pravnog, kulturnog, vjerskog i duhovnog ustrojstva. Crnogorski jezik je doživljavao i dijelio istu sudbinu sa crnogorskim narodom, državom, crkvom i kulturom, tj. bitnim konstituentima crnogorskog nacionalnog bića. Tako je i danas. Viševjekovna borba za slobodu i svakovrsni individualitet sukobljavala se sa osvajačkim, imperijalnim i asimilatorskim tuđinima, ali i sa sopstvenim megalomanijama, romantičarskim i mitskim ilizujama, siromaštvom, nedovoljnom emancipacijom i prosviješćenošću. Proglašenje nezavisne i međunarodno priznate crnogorske države i Ustavnim uvođenjem crnogorskog jezika za službeni jezik, napravljena su dva izuzetno važna koraka na putu odlučne i svestrane afirmacije crnogorskog naroda, crnogorskog jezika i Crne Gore kao modernih i ravnopravnih subjekta međunarodne zajednice i globalizovanog savremenog svijeta.
Crnogorski jezik je naučno utemeljeni samostalni južnoslovenski jezik, koji u određenom dijelu baštini zajedničke elemente sa drugim južnoslovenskim i uopšte slovenskim jezicima. Koncept jednog četvoroimenog jezika, kako se tvrdi naučno gledano istog, kojim govore četiri nacije čiji se jezici samo nazivaju po njima, je osnova i za savremeno političko definisanje crnogorskog jezika, tj. za ono što protivnici crnogorske nacionalne individualnosti ističu za sve njene atribute: i etničko-narodno-nacionalne, i državne, i jezičke, i kulturne, i vjersko-crkvene i istorijske. Naime, da je crnogorski narod izmišljena, privremena, efemerna, vještačka,  lažna, politička (koja može biti danas ovakva a sjutra onakva, čas većinska, čas manjinska) kategorija, kao uostalom i crnogorski jezik, i crnogorska država, i crnogorska kultura. Crnogorski jezik, suprotno od toga, kao i etničnost, etnologija, etičnost, filozofija, pogled na svijet, kultura, i svi ostali crnogorski nacionalni fenomeni, su prioritetno i u prvom redu naučne kategorije, kao i svi drugi isti i slični fenomeni u svijetu i u civilizovanom čovječanstvu. Tek kao takvi, oni naravno imaju i svoje političke  konotacije i vrijednosti. Da je jezik crnogorski samo ili isključivo politička kategorija, tj. samo puko preimenovanje i formalno nazivlje jednog jedinstvenog naučnog jezika koje je eto, je li, dopušteno zbog toga što po negatorima etničkog i nacionalnog crnogorstva sada, tj. trenutno je takav odnos snaga i što postoji aktuelno, dakle, po njima privremeno, nezavisna Crna Gora, to je zamka svih protivnika crnogorske države, nacije i kulture, koju ne bi smjeli prihvatiti, jer je vrlo opasna i služi krajnjem cilju nipodaštavanja i uništenja na duži rok svega što je suštinski pripadno crnogorskom istorijskom, nacionalnom, jezičkom, vjersko-crkvenom i kulturnom biću. 
Danas smo u Crnoj Gori u situaciji sličnoj onoj koja se opisuje u Orvelovoj knjizi ''1984.'', gdje se govori samo iz maglovitog śećanja na sve one prethodne vrijednosti društva i života, a što se nasilno potiskuje iz svijesti građana. Tako se i ovdje danas Crnogorci nalaze u istom ili sličnom stanju: da se śećamo i da se priśećamo naših vrijednosti, jezičkih, kulturnih, jer su u međuvremenu one proglašavane za njihove, tuđe ili pak za nepostojeće, nevalidne, zastarjele, ništavne. Tako je u prvom redu sa našim, crnogorskim jezikom i mnoštvom riječi iz jezičkog crnogorskog bogatstva. Danas se ispod patine vremena i prohujalog sa okupatorima, ideologijama i vlastitim nečuvenim zabludama, naivnostima i samodestrukcijama vraćamo vlastitim jezičkim i nacionalnim korijenima. Osnovni rezultat savremene crnogorske borbe je evidentan: povraćena je demokratskim putem država i sada je na dnevni red ogroman izazov: kako uspješno implmentirati sve ono što je potrebno da bi se od crnogorske samo grubo izgrađene kuće sa golim zidovima i krovom napravio i uredio dom.
Obnova crnogorskog jezika, kao i države, je brana našem nacionalnom tumaranju i ogroman podsticaj da sačuvamo naše nacionalno biće. Ona nam je omogućila da se i mi sada, kao i Orvelov junak, śećamo mnogih naših jezičkih vrijednosti, zaboravljenih riječi, ''arhaizama'' koji su najdublji izrazi naših ljudskih, nacionalnih, jezičkih i kulturnih bića, individualnosti i posebnosti. U različitim društveno-političkim sistemima, zbog nasilja i određenih istorijskih odnosa i konstelacija snaga, zabluda, romantizma i idolopoklonstva onima koji su zatirali crnogorsko nacionalno ime, državu, jezik i kulturu, već više od jednog vijeka zahvaljujući organima i aktima jedne druge države, Kraljevine SHS i Jugoslavije, sistemski, sistematski, planski, organizovano i uz pomoć državne sile, a preko školstva, medija, širenja propagande, potiskivane su sve crnogorske autentične državne, nacionalno-etničke, kulturne, crkveno-vjerske, filozofsko-etičke, jezičke vrijednosti i pogled na svijet i śećanje na njih. Ali, zahvaljujući i nama samima, jer u periodu kada smo imali vlastitu državu do 1918. i poslije 1945., nijesmo imali snage, hrabrosti, vizije, znanja, moći  i odlučnosti da povratimo u potpunosti ono što je naše, crnogorsko, i što čini neraskidivi dio crnogorskog nacionalnog i istorijskog, državotvornog ośećanja, a to je puna državna, etničko-narodno-nacionalna, jezička, kulturna, vjersko-crkvena posebnost.
Što se tiče medija i izdavaštva, upotrebu crnogorskog jezika neophodno je urediti Zakonom ili podzakonskim aktima na nivou svih odgovarajućih državnih medijskih i izdavačkih institucija - dakle, onih koje finansira ili sufinansira država, a naravno i u ostalim, kako u prosvjetnim, tako i u naučnim, kulturnim i drugim sistemima, ali i u privatnim ustanovama u ovim sferama, jer država je obavezna donijeti pravila i u pogledu upotrebe svog službenog jezika u svim segmentima ovih sfera, kao i u svim drugim oblastima  društva, i ona se moraju poštovati, bez obzira na vlasništvo i sastav upravljačkih organa pojedinih institucija. Prisutan je veliki pluralizam medija i to je dobro, ali se ova oblast mora još dodatno urediti, posebno sa aspekta državne, profesionalne, stručne i komunikacijske obaveze upotrebe u njima službenog crnogorskog jezika.
Potrebno je planiranje i obezbjeđenje upotrebe službenog jezika u elektronskim medijima, u okviru radio i televizijskih kuća, interneta, mobilne telefonije...Riječ je o ogromnom polju aktivnosti, s obzirom na veliku minutažu radio i tv programa, kao i na veliku razuđenost i atraktivnost pojedinih programskih sadržaja i njihovu veliku slušanost i gledanost, kao i izuzetno veliki upliv koji elektronski mediji imaju u savremenom životu. Ovdje naročito treba obratiti pažnju na dva velika savremena medijska korpusa: elektronske medije, u okviru radio i televizijskih kuća i nove (elektronske) medije, Internet, e portale, društvene mreže i mobilnu telefoniju. U svakoj od ove dvije oblasti imamo najmanje po četiri podoblasti specifičnih, odnosno programski i žanrovski posebno usmjerenih stvaralačko-profesionalnih temata u kojima je neophodno voditi računa o crnogorskom jeziku kao službenom.
I u sferi izdavaštva treba donijeti od strane države, Skupštine, Vlade, ministarstava i drugih organa, odgovarajuća akta. Ova oblast je izuzetno razuđena i vrlo neuređena. Zato ju je potrebno mijenjati posebno kada se zna značaj izdavaštva za svaku državu i naciju, za njihov kulturni identitet, afirmaciju, razvoj, istorijsko trajanje i budućnost. Ovdje imamo više pitanja, odnosno, izdavačku sferu možemo podijeliti na državne i društvene izdavačke projekte u širem smislu (koji se upravo kao takvi moraju i imati u vidu kada se govori o upotrebi službenog jezika, a ne izdavaštvo u uobičajenom smislu, tj. tzv. Izdavaštvo u užem smislu ili profesionalno izdavaštvo), publikovane u štampanoj ili elektronskoj formi (državni izdavački projekti se dijele na tri segmenta, a društveni takođe na tri). O svemu tome se opširnije govori u širem saopštenju koje će se objaviti, zajedno sa drugim prilozima, u Zborniku radova sa okruglog stola ''Javna upotreba crnogorskog jezika''

Ljubaznošću gospodina Ranka Perovića

Detalji s Okruglog stola

Pozivnica: