Naslovna | Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba

Na prostoru Crne Gore žive 2.833 biljne vrste i podvrste od kojih 22 žive samo u Crnoj Gori, kao što su: lovćenska mrtva kopriva, glišićev zvončić, gintlijev sivac, baldaćijeva broćika, rohlenin čkalj, malijev jeremičak, durmitorski kaluđerak.

Što su rekli o nama?

08-10-2025

Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba unutar svoje programske odrednice izdavaštva objavilo je 30.3.2025. novu knjigu Vladimira Vlade Ćetkovića pod nazivom „Rekoše o nama - Crnoj Gori i Crnogorcima“. U ovoj četvrtoj po redu knjizi koju je sufinancirao Grad Zagreb a objavilo Vijeće, Ćetković je uspio da između izuzetno velikog broja različitih autora koji su pisali o Crnoj Gori, njezinim stanovnicima i njihovim običajima, informacije svede na razumnu mjeru. Time je izbjegao dosadu ponavljanja istog a istovremeno je čitatelju na oko tri stotine stranica majstorski sažeo sve ono najbitnije.

U Zagrebu predstavljena retrospektiva slikara Ervina Ćatovića

02-10-2025

U galeriji "Kristorfor Stanković" otvorena je 2.10.2025. izložba akademskog slikara i sveučilišnog profesora Ervina Ćatovića „Iza tragova“. Izložbu je organizirala Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, uz financijsku pomoć Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, kako bi se zagrebačkoj publici predstavio umjetnički rad Ervina Ćatovića i marljivi rad crnogorske nacionalne manjine u Zagrebu i u Hrvatskoj na programima u kulturi.

Održana peta sjednica Predsjedništva Društva „Montenegro” – Zagreb

30-09-2025

Sjednicu Predsjedništva Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb je vodio predsjednik Društva Alija Šukurica, a na dnevnom redu su bila izvješća o radu Društva u 2024. godini (Financijski i Programski izvještaj) te izvještaj o dosadašnjem radu u 2025. godini.

Crnogorci na Zrinjevcu predstavili svoje pjesme, knjige, hranu i nošnju

29-09-2025

U nedjelju 28. septembra na Danu nacionalnih manjina Grada Zagreba, Crnogorci, Albanci, Bošnjaci, Bugari, Česi, Mađari, Makedonci, Poljaci, Romi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani, Turci i Ukrajinci su na zagrebačkom trgu Zrinjevcu predstavili svoje knjige i časopise, narodne nošnje i običaje, plesove, pjevanje, glazbu i gastronomiju.

Održana šesta sjednica Predsjedništva NZCH

27-09-2025

U susret skorašnjim pripremama za jesenska i zimska zbivanja, 27.9. u Zagrebu u Crnogorskom domu sastali su se predstavnici crnogorskih udruženja, članica NZCH, kako bi na sjednici Predsjedništva raspravili o realiziranim projektima i programima koji se trebaju realizirati do kraja godine.

Hrvatsko-crnogorske veze u XIX. i s početka XX. stoljeća

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINACA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)

Prethodna 4 5 6 7 8 Sljedeća