Na prostoru Crne Gore žive 2.833 biljne vrste i podvrste od kojih 22 žive samo u Crnoj Gori, kao što su: lovćenska mrtva kopriva, glišićev zvončić, gintlijev sivac, baldaćijeva broćika, rohlenin čkalj, malijev jeremičak, durmitorski kaluđerak.
Najstarije stablo u Europi je BARSKA MASLINA stara preko 2000 godina.
Biogradska gora je pored Perućice jedina prašuma u Europi. Pretpostavlja se da je i najstariji NACIONALNI park u Europi jer je zaštićena 1878. godine. U njoj se nalazi 25 biljnih zajednica i 84 vrste drveća. Pojedina stabla dosežu visinu preko 60 metara i starost preko petsto godina.
Na Durmitoru, Sinjavini i Prokletijama raste rijetki planinski cvijet RUNOLIST.
Skadarsko jezero je najveći ptičji rezervat u Europi.
Kanjon Tare je najduži i najdublji kanjon u Europi (80 km i 1300m). Po dubini je drugi u svijetu (iza Kolorada).
Morača je vjerojatno jedina rijeka u svijetu u koju se ulijeva rijeka veća od nje (Zeta).
Brskovo (današnji Mojkovac) je u XIII . stoljeću bilo veće od Londona.
NEVIDIO, kanjon Komarnice smatra se najneprohodnijim kanjonom na svijetu. U kanjon Nevidio prvi put je stupila ljudska noga 1965. godine. Tada ga je osvojila grupa planinara iz Nikšića.
Bokokotorski zaljev je najjužniji fjord u Europi.
Krov kuće koja se nalazi na mjestu Raškovo gumno, nedaleko od Kolašina, pravilno dijeli kišu crnogorskim rijekama Tari i Morači. Prva vodu odnosi u crnomorski, a druga u jadranski sliv.
Kasoronj (Trupa Longicirpa) je biljka koja jedino na svijetu raste u Skadarskom jezeru. Iako joj je korijen stalno u vodi, ne može da donese plod ukoliko ljeti ne padne kiša. Plod kasoronja je vrlo ukusan.
Na teritoriji Crne Gore nama nijednog ekavskog toponima. U Srbiji postoje brojni ijekavski nazivi mjesta i naselja.
Sedam crnogorskih vladara iz dinastije Petrovića sahranjivani su u sedamnaest grobnica.
Vranjina je jedino selo u Crnoj Gori čiji mještani ne plaćaju porez na zemlju jer je nemaju. Stanovnici Vranjine bave se uglavnom ribarstvom.
Najveće selo u Crnoj Gori je Prošćenje kod Mojkovca.
Gradovi u Crnoj Gori nisu ulazili u plemena.
ZVONO IVANA CRNOJEVIĆA sa Cetinjskog manastira, koje potiče iz 1484. godine, pretopljeno je u mesingane kvake. To nasilje nad crnogorskom baštinom izvedeno je u Novom Sadu između Prvog i Drugog svjetskog rata.
Prvu zbirku crnogorskih narodnih melodija izdao je 1890. godine Čeh Ludvig Kuba.
Prva državna štamparija (na svijetu) osnovana je u Crnoj Gori. Zetski vladar Đurađ Crnojević nabavio je štampariju 1493. godine u Veneciji. Radila je na Cetinju.
