Svečano obilježen Dan neovisnosti Crne Gore i Dan Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba - 21.05. | Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba

21-05-2026

Svečano obilježen Dan neovisnosti Crne Gore i Dan Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba - 21.05.

U koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, 21. svibnja 2026. godine, svečano je obilježen Dan neovisnosti Crne gore i 20 godina od obnove neovisnosti te Dan Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba.

Svečanu proslavu je otvorio crnogorski glumac Petar Novaković, član Bjelopoljskog pozorišta, s recitalom pjesama o Crnoj Gori, a nakon njegove izvedbe uzvanicima se obratio Dejan Vuković, veleposlanik Crne Gore u Hrvatskoj.

Nj. E. Dejan Vuković je govorio o povijesti Crne Gore i važnosti 21. svibnja - Dana neovisnosti, te o razvoju i napretku države na njenom europskom putu.

Proslava je uveličana koncertom kojeg su održali crnogorski glazbenici Milica Raičević - sopranistica, Marija Đuranović - violinistica i članica Crnogorskog simfonijskog orkestra, Davor Novak - pijanist i član komornog ansambla i Milan Ninković - violončelist i član Crnogorskog simfonijskog orkestra.

Nakon izvedene hrvatske, crnogorske i europske himne, glazbenici su nastavili s arijom iz prve crnogorske opere Balkanska carica - "U dalekom Drenopolju", zatim sa skladbama crnogorskog kompozitora Borislava Bore Tamindžića - "Igra", "Poskočica" i "Čobanine, lijepa đevojko", nakon toga s tradicionalnim narodnim pjesmama "Još ne sviće rujna zora" i "Sejdefa" te romantičnom pjesmom "Serenada".

Događanje je organiziralo Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba u suradnji s Alijom Šukuricom, predsjednikom Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro”. Prisustvovali su brojni uzvanici iz Hrvatske, Crne Gore i svijeta, poput diplomata, predstavnika raznih hrvatskih institucija te članova i predstavnika drugih nacionalnih manjina.

Također, među uzvanicima su bili i Tanja Horvatin, voditeljica Odjela za nacionalne manjine Grada Zagreba te Armin Hodžić, zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, slovenske i makedonske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru.

Dan neovisnosti Crne Gore održava se svake godine 21. svibnja, zahvaljujući referendumu iz 2006. godine na kojem je 55,5% Crnogoraca odlučilo da Crna Gora obnovi neovisnost i napusti državnu zajednicu sa Srbijom te ponovno postane samostalna država nakon punih 88 godina. Izlaznost na referendum je bila visoka i iznosila 86,5 posto od ukupnog broja birača.

Crnogorski parlament je 3. lipnja 2006. godine službeno usvojio Odluku o neovisnosti i Deklaraciju neovisne Republike Crne Gore, čime je Crna Gora i službeno proglašena samostalnom i suverenom državom.

Tekst: Mirjana Dajović

Foto: Tetra Studio

Hrvatsko-crnogorske veze u XIX. i s početka XX. stoljeća

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINACA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)