Vijeće crnogorske

nacionalne manjine

Grada Zagreba

Nacionalna

zajednica Crnogoraca

Hrvatske

Društvo Crnogoraca

i prijatelja Crne Gore

"Montenegro" Zagreb

25-09-2026

Promocija sabrane poezije "Može slavuj prestati da pjeva" Marinka Jovanova Pavićevića


U Crnogorskom domu, 25. rujna 2026. godine u 19 sati, održana je promocija sabrane poezije "Može slavuj prestati da pjeva", crnogorskog autora Marinka Jovanova Pavićevića.

Iako je najavljen dolazak Marinka Jovanova Pavićevića, nažalost nije prisustvovao promociji zbog bolesti stoga je pročitano njegovo pismo kojim se obratio organizatoru i moderatoru Aliji Šukurici, predsjedniku Društva "Montenegro" Zagreb, mr. Željku Rutoviću i Draganu Mitovu Đuroviću koji su predstavili knjigu te prisutnim gostima. 

Marinko Jovanov Pavićević rođen je 1957. godine u Nikšiću. Završio je Višu pedagošku akademiju, odsjek slikarstvo. Više od četiri desetljeća posvećen je kantautorskom i književnom stvaralaštvu, povezujući u svom radu poeziju, muziku i likovnu umjetnost. Dugi niz godina radio je kao muzički urednik na RTV Crne Gore, kao i  urednik i voditelj noćnog programa Radija Crne Gore, a učestvovao je i na brojnim festivalima, među kojima su Opatija, MESAM, Budva i Eurosong u Ljubljani. Autor je brojnih zbirki poezije, proze, aforizama, soneta i monodrame. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju teme zavičaja, ljubavi, djetinjstva, majke, prijateljstva, prolaznosti i čovjekove unutrašnje tuge. Posebno mjesto u njegovoj poeziji zauzima Crna Gora - njezin jezik, kamen, ljudi, običaji i sjećanja. 

Događaju su prisustvovali Anesa Ramović, savjetnica u Veleposlanstvu Crne Gore u Hrvatskoj i pripadnici crnogorske zajednice.

Promocija je organizirana uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

 

Tekst: Alija Šukurica i Mirjana Dajović

Foto: Slavica Šarović i Mirjana Dajović

 



Hrvatsko-crnogorske veze u XIX. i s početka XX. stoljeća

PODSJEĆANJE NA MANJI BROJ POJEDINACA IZ HRVATSKE KOJI SU SVOJ ŽIVOT ILI PROFESIONALNO DJELOVANJE DIJELOM VEZALI UZ CRNU GORU

Likovni umjetnici: Lovro Marinov Dobričević (Kotor, 1420.- Dubrovnik, 1475.); Tripo Kokolja (Perast, 1661.- Korčula, 1713.); Ferdo Quiquerez (Budim, 1845.- Zagreb, 1893.); Ivan Rendić (Imotski, 1849.- Split, 1932.); Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.- Prag, 1922.); Celestin Mato Medović (Pelješac 1857.- Sarajevo, 1920.); Ivan Žmirić (Zadar, 1842.- Zadar, 1929.); Menci Klement Crnčić (Nova Gradiška, 1865.- Zagreb, 1930.); Oton Iveković (Klanjec, 1869.- Klanjec, 1939.); Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883.- South Bend, Indiana, SAD, 1962.);

Književnici: Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 1814.- Zagreb, 1890.); Mato Topalović (1812.- 1862.); Ljudevit Gaj (Krapina 1809.- Zagreb, 1872.); Ivan Kukuljević- Sakcinski (Varaždin, 1816.- Hrvatsko Zagorje, 1889.); Petar Preradović (Grabrovica, 1818.- Beč, 1872.); Medo Pucić (Dubrovnik, 1821.- Dubrovnik, 1882.); Stanko Vraz (Cerovec, 1810.- Zagreb, 1851.); Milan Rešetar (Dubrovnik, 1860.- Firenca, 1942.); Antun Barac (Crikvenica, 1894.- Zagreb, 1955.); August Šenoa (Zagreb, 1838.- Zagreb, 1881.); Tin Ujević (Vrgorac, 1891.- Zagreb, 1955.)

Veze knjaza/kralja Nikole s Hrvatskom: Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 1815.- Đakovo. 1905.); Jovan Sundečić (Golijevo, 1825.- Kotor, 1900.); Šimun Milinović (Lovreč, 1835.- Bar, 1910.); Milorad Medaković (Zvonigrad, 1824.- Beograd, 1897.); Josip Slade (Trogir, 1828.- Trogir, 1911.); Simo Matavulj (Šibenik, 1852.- Beograd, 1908.); Valtazar Bogišić (Cavtat 1834.- Rijeka 1908.)