srijeda, kolovoza 22. 2018.

Otišao je još jedan iz plejade onih koji su nosili časno crnogorsko ime, jedan od utemeljitelja i osnivača Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, istaknuti znanstvenik i uglednik koji je trajno obilježio jedno razdoblje i značajno doprinio današnjem ugledu i položaju crnogorske zajednice u Zagrebu i Hrvatskoj.

IN MEMORIAM

PROF. DR. SC. LJUBOMIR KULJAČA

(1938.- Budva - 2018.-Zagreb)

U Zagrebu je 21. 8. 2018. godine u 81- oj godini života umro prof. dr. sc. Ljubomir Kuljača.

Otišao je još jedan iz plejade onih koji su nosili časno crnogorsko ime, jedan od utemeljitelja i osnivača Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, istaknuti znanstvenik i uglednik koji je trajno obilježio jedno razdoblje i značajno doprinio današnjem ugledu i položaju crnogorske zajednice u Zagrebu i Hrvatskoj. Bio je predsjednik Društva „Montenegro“ (1995. - 1999.) i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske (1999. - 2001.) u prijelomnim i burnim godinama opstanka i organizacionog djelovanja crnogorskih društava u Republici Hrvatskoj, biran za člana Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba u sva četiri dosadašnja izborna saziva.

Prof. dr. sc. Ljubomir Kuljača je rođen 3. 5. 1938 godine u mjestu Kuljače, općina Budva, Crna Gora. 1957./58. upisuje Elektrotehnički fakultet u Zagrebu gdje diplomira 1962.god. na odjelu slabe struje.

Po završetku studija 1964. god.  biran je u zvanje asistenta u Zavodu za regulacionu i signalnu tehniku ETF-a u Zagrebu. Završio je poslijediplomski studij Sveučilišta u Zagrebu  „Tehnika i ekonomika automatizacije“ (TEA) i magistrirao 1968 g. s radom „Ocjena i usporedba svojstava automatskih regulatora“. 1967./68. boravi 6 mjeseci na specijalizaciji u SSSR-u na Katedri za automatiku Moskovskog energetskog instituta, a kao izvanredni aspirant Moskovskog energetskog instituta polaže kandidatski ispit iz područja „Teorija automatskog upravljanja“ i obavlja potrebna istraživanja za potrebe doktorske disertacije. Doktorirao je 1973. god. na ETF-u u Zagrebu, s temom "Određivanje optimalnih parametara sistema upravljanja brodom pri plovidbi u složenim uvjetima."

U znanstvenoj i stručnoj djelatnosti pretežito se bavio teorijom nelinearnih sustava upravljanja, te kreiranjem i vođenjem stručnih i znanstvenih projekata iz područja upravljanja brodskim procesima, i specijalnih alatnih strojeva. Vodio je niz realiziranih istraživačkih projekata za potrebe Brodarskog instituta u Zagrebu, Z.P. Jadranbrod u Zagrebu, Uljanik, Pula; 3. Maj, Rijeka; Prvomajska, Zagreb; Inda, Labin; SAS, Zadar; Belišće, Belišče; Slavko Rodić, Bugojno; Jelšingrad, Banja Luka; IRC-a Energoinvest, Sarajevo i mnogi drugi. Rezultati stručnog rada objavljivani su mu u više zbornika radova s međunarodnih i domaćih skupova.

Od 1974. god. do 1986. god. bio je voditelj projekta međudržavne znanstveno-tehničke suradnje između ETF-a i Centralnog naučnoistraživačkog instituta morske flote (CNIIMF) u Lenjingradu na projektu  "Automatizacija gibanjem broda"; od 1984. do 1990. g. bio je voditelj međusveučilišne suradnje ETF-a i Tehničkog instituta sveučilišta Guangxi, NR Kina.

Na područjima nastavne, znanstvene i stručne djelatnosti objavio je preko 200 radova; bio je mentor 92 diplomska rada, 31 magistarskog rada  i 10 doktorskih disertacija. Na drugim sveučilištima bio je komentor 6 magistarskih radova i 5 doktorskih disertacija.

Od 1982.-1987..g. bio je član matične Komisije, sveučilišta u SRH, za izbor nastavnika iz područja Elektrotehnike, od 1985.-1990. bio je Koordinator i predsjednik programskog savjeta projekta AUTOMATIZACIJA, SIZ-a za znanost SRH.

U razdoblju 1990.-1995. glavni je istraživač na projektima Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (MZT; RH), te od 2002. do 2010. Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (MZOŠ RH).

Za svoj rad dobio je niz priznanja među kojima povelju i zlatnu značku SOUR Prvomajska, Zagreb te nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Josip Juraj Strossmayer (2004.) za udžbenik: Z. Vukić; Lj. Kuljača: „Automatsko upravljanje –analiza linearnih sustava“, Kigen, Zagreb, 2004.

Utemeljitelj je i redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti od njenog  osnivanja, u Podgorici, 14.srpnja 1999. god.

Prof. dr.sc. Ljubomir Kuljača umirovljen je 31. listopada 2008. godine.

20.11.2009. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva izabrao ga je u počasno zvanje Posebno Istaknuti Profesor.

Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba će datum komemorativne sjednice objaviti naknadno.